ChatGPT oduševio je korisnike interneta svojim sposobnostima. Ovaj algoritam umjetne inteligencije pokazao je da može voditi normalan razgovor s osobom, ali i pisati eseje i rješavati zadatke (što se ne sviđa profesorima). No, čini se kako su znanstvenici otkrili još jednu, potencijalno korisnu, mogućnost ove umjetne inteligencije.
Prema studiji koja je nedavno objavljena u časopisu PLOS Digital Health, znanstvenici sa Sveučilišta Drexel, iskušali su može li takav algoritam umjetne inteligencije prepoznati znakove demencije prije no što nastupe prvi simptomi. Na njihovo izneneđanje, algoritam GPT-3 iz OpenAI uspio je prepoznati znakove ranog stadija demencije u spontanom razgovoru u čak 80 posto slučajeva.
Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake tri sekunde u svijetu nova osoba oboli od demencije, a s njom živi više od 55 milijuna ljudi.
Drexelova studija posljednja je u nizu pokušaja da se pokaže učinkovitost programa obrade prirodnog jezika za rano predviđanje demencije i Alzheimerove bolesti – koristeći trenutna istraživanja koja sugeriraju da oštećenje jezika može biti rani pokazatelj neurodegenerativnih poremećaja.
Iz istraživanja koja su u tijeku znamo da se kognitivni učinci Alzheimerove bolesti mogu manifestirati u produkciji jezika, istaknuo je dr. Hualou Liang, profesor na Drexelovoj školi za biomedicinski inženjering, znanost i zdravstvene sustave i koautor istraživanja. Najčešće korišteni testovi za rano otkrivanje Alzheimerove bolesti promatraju akustičke značajke govora, kao što su pauziranje, artikulacija i kvaliteta glasa, u kombinaciji s drugim testovima. Ali vjerujemo da poboljšanje programa za obradu prirodnog jezika pruža još jedan put za podršku ranom prepoznavanju Alzheimerove bolesti.
Zašto je GPT-3 toliko važan?
Iako su u studiji koristili GPT-3, ključne rezultate dao je ChatGPT. Naime, oba su jezični modeli koje je obučavao OpenAI, ali imaju neke ključne razlike. GPT-3 je jezični model OpenAI-a koji se može podesiti za širok raspon zadataka obrade prirodnog jezika. S druge strane ChatGPT razvijen je i posebno prilagođen za korištenje u chatbot aplikacijama.
Glavna odlika GPT-3 je činjenica da koristi algoritam za dubinsko učenje. Točnije, on konstantno uči proučavajući velike količine podataka s interneta, a istovremeno razumije ljudski govor i način na koji se koristi jezik. To mu omogućuje da prepozna pitanje i na njega odgovori na isti način na koji bi to napravila osoba.
Posebno je dobar u pružanju odgovora na pitanja na koje zapravo ne zna odgovor. Dovoljno je naučio kako bi razumio pitanje i pronašao odgovor u bespućima interneta.
GPT-3-ov sustavni pristup jezičnoj analizi i produkciji čini ga kandidatom koji obećava i koji bi se mogao koristiti za identificiranje suptilnih govornih karakteristika koje mogu predvidjeti pojavu demencije, pojasnio je Felix Agbavor, glavni autor rada. Obuka GPT-3 s velikom količinom intervjua intervjua - od kojih su neki s pacijentima s Alzheimerom - pružila bi mu informacije potrebne za izdvajanje govornih obrazaca koji bi se zatim mogli primijeniti za identifikaciju markera kod budućih pacijenata.
Da je to moguće, dokazali su kratkim testom. GPT-3-u su dali transkripte govora koji su prikupljeni uz potporu Nacionalnog instituta za zdravlje. GPT-3 uspio je prepoznati karakteristične upotrebe riječi, strukturu rečenice i značenje teksta koji je karakterističan za oboljele od Alzheimera.
Potom su zatražili da pregleda desetke transkripata i procijeni je li osoba oboljela od Alzheimera. I GPT-3 je imao izvrsne rezultate. Točnije je indentificirao da je osoba oboljela, a i identificirao slučajeve koji nisu Alzheimer ali mogu imati slične simptome.
Drugi test, Mini-Mental State Exam (MMSE), analizirao je tekst kako bi se predvidjelo rezultate ozbiljnosti demencije. GPT-3 pokazo se gotovo 20 posto točnijim u predviđanju MMSE rezultata pacijenata od analize koja koristi samo akustične značajke snimaka.
Naši rezultati pokazuju da se umetanje teksta, koje generira GPT-3, može pouzdano upotrijebiti ne samo za otkrivanje osoba s Alzheimerovom bolešću, već i za izvođenje rezultata subjektovog kognitivnog testiranja, oboje isključivo na temelju govornih podataka, napisali su istraživači. Nadalje pokazujemo da ugrađivanje teksta nadmašuje konvencionalni pristup koji se temelji na akustičnim značajkama i čak je konkurentan s fino podešenim modelima. Rezultati sugeriraju da je ugrađivanje teksta temeljeno na GPT-3 obećavajući pristup za procjenu Alzheimera i ima potencijal za poboljšanje rane dijagnoze demencije.
Sljedeći korak je stvaranje web aplikacije koja bi se mogla koristiti ako alat za primarni pregled. Bilo kod kuće ili kod liječnika obiteljske medicine.Upravo bi tu ključnu ulogu mogao odigrati ChatGPT.
Ovo bi mogao biti jednostavan, pristupačan i dovoljno osjetljiv alat za testiranje u zajednici, pogotovo za rani probir i procjenu rizika prije same kliničke dijagnoze, istaknuo je na kraju Liang.
