Najnovije znanstveno istraživanje pokazalo je da opasni zika virus u moždane stanice ulazi koristeći poseban molekularni ključ, a znanstvenici smatraju da se taj virus može modificirati tako da umjesto zdravih moždanih stanica cilja stanice raka, odnosno tumora na mozgu.
Agresivni glioblastom jedan je od najsmrtonosnijih tumora na koji standardne terapije protiv raka vrlo često ne djeluju jer ta smrtonosna bolest normalne stanice mozga pretvara u matične stanice. Dok tipični neuroni prestaju s diobom nakon velikog broja razmnožavanja, matične stanice mogu se razmnožavati beskonačno i čak se iz vrlo malog broja njih može razviti novi tumor.
Pacijenti koji boluju od glioblastoma obično dobio prognozu za preživljavanje do najviše 20 mjeseci nakon dijagnoze. Čak i ako se taj oblik raka natjera u remisiju, tumori se obično vrate i uzmu život pacijenta u roku od 12 mjeseci nakon toga.
No tamo gdje klasična terapija nema rezultata virus zika pruža mogućnost nove strategije u borbi protiv te smrtonosne bolesti, a o tome upravo govore dvije znanstvene studije objavljene u znanstvenim časopisima Cell Reports i Cell Stem Cell.
Dok je izgledno da bismo trebali modificirati normalni virus zika kako bismo ga učinili sigurnijim za korištenje u liječenju tumora na mozgu, možda možemo iskoristiti mehanizme koje taj virus koristi za uništavanje stanica, kako bismo poboljšali način na koji liječimo glioblastom, pojašnjava autor studija dr. Jeremy Rich, šef neuroonkologije Instituta za moždane tumore u San Diegu.
Da bi otkrili kako virus zika probija membrane stanica, znanstvenici su skenirali površinu tog virusa za integrine, odnosno receptore koje virusi često koriste da bi se uhvatili za stanice i progurali se u njih.
Metodom pokušaja i pogreške znanstveni tim otkrio je da integrin nazvan αvβ5 služi kao ključ koji omogućuje virusu zika ulazak u moždane stanice. Kad su ga blokirali antitijelom, virus zika više nije mogao zaraziti moždane stanice, zaražene ili normalne.
Prema navedenoj studiji, taj se receptor sastoji od dva dijela, αv i β5, a potonji se nalazi u izobilju u moždanim matičnim stanicama, a pogotovo u stanicama moždanog tumora i čini te stanice tumora još više agresivnima.
Upravo zbog tog razloga glioblastomi mogu biti izrazito ranjivi na virus zika, a znanstvenici su potvrdili ideju tako što su ubrizgali virus zika u organoide ljudskog mozga, odnosno sićušne modele ljudskog mozga uzgojene u laboratoriju.
U tom eksperimentu virus zika napadao je stanice tumora u većem broju nego zdrave moždane stanice.
U drugoj od dvije studije, isto tako je potvrđeno da virus zika ima razorne posljedice po stanice raka.
U tom su istraživanju znanstvenici koristeći CRISPR tehniku za modificiranje gena selektivno izbrisali specifične gene iz matičnih stanica glioblastoma te tako mutirani tumor izložili virusu zika. Zapravo su izbrisali spomenuti receptor αvβ5 i virus zika modificiranim stanicama raka nije mogao ništa. Time je i potvrđeno da je upravo taj receptor slaba točka i najranjiviji dio glioblastoma, barem kad je u pitanju virus zika.
Cilj znanstvenika sad je modificirati virus zika tako da u potpunosti zanemaruje zdrave stanice mozga i napada samo stanice moždanog tumora.
I ranija istraživanja pokazala su da postoje i druge vrste virusa koje mogu pomoći u liječenju glioblastoma, a jedan je od njih i modificirani poliovirus, koji čak pet puta povećava šansu za preživljavanje pacijentu, odnosno može je podići s uobičajenih 4 posto na do 20 posto.
Izvor: Live Science
