Ponavljano propuštanje plaćanja rata kredita ili dospjelih troškova na kreditnim karticama moglo bi biti rani pokazatelj demencije, godinama prije postavljanja dijagnoze, pokazuje nova američka studija.
U okviru istraživanja čiji su rezultati objavljeni ovog tjedna u medicinskom časopisu JAMA analizirani su zdravstveni osiguranici koji žive sami širom SAD-a te su praćene njihove uplate rata kredita i troškova po kreditnim karticama tijekom duljeg razdoblja, prenio je CNN.
Znanstvenici su utvrdili da je bila veća vjerojatnost da oboljeli od Alzheimerove bolesti ili povezanih demencija propuštaju plaćanja i do šest godina prije postavljanja dijagnoze.
Mislim da smo bili pomalo iznenađeni da je to bilo tako često da smo lako uočili, kazala je voditeljica istraživanja sa sveučilišta Jonhs Hopkins Lauren Hersch Nicholas za CNN.
Liječnici često govore da se za demencijom treba tragati u bankovnim izvodima, no mislim da nismo imali predodžbu koliko se godina unaprijed to može događati.
Istraživanje su vodili znanstvenici s Johns Hopkinsa i Sustav federalnih rezervi.
Alzheimerova demencija pogađa oko 5,8 milijuna Amerikanaca starijih od 65 godina, a procjenjuje se da će ih do 2050. biti 13,8 milijuna.
Znanstvenici su istraživanjem obuhvatili više od 81.000 zdravstvenih osiguranika tijekom 20 godina od 1999. do 2018.
Tako veliki uzorak pokazao je da su pacijenti kod kojih je na kraju dijagnosticirana demencija imali rane 'financijske' simptome.
To je zabrinjavajuće često, kaže Nicholas. Utvrdili smo da se pet do 20 posto propuštenih plaćanja odnosilo na one kod kojih je na kraju postavljena dijagnoza demencije. Mnogo faktora može utjecati da zaboravite platiti ratu no demencija se pokazala jednom od najvažnijih u starijoj dobnoj skupini.
Nicholas je kazala da je dobila ideju za istraživanje dok je gledala kako se njezina baka bori s demencijom. Kad je njezina majka otkrila u bakinoj pošti upozorenje porezne uprave ponudila je da se pobrine za financije, kazala je Nicholas.
Poruka ovog istraživanja je da ljudi mogu na vrijeme uočiti da se nešto loše događa, kaže Nicholas i to može spriječiti primjerice gubitak doma ili financijsku prevaru starije osobe.
Tu zastrašujuću potencijalnu nuspojavu demencije ranije nismo mogli kvantificirati, kaže Nicholas. Istraživanje je omogućilo da se ispita postoje li te anegdote u širim razmjerima. Deprimirajuća je vijest da postoje.
Pacijenti nižeg obrazovanja, koji su kasnije razvili demenciju, počeli su propuštati plaćanja rata i do sedam godina prije postavljanja dijagnoze, pokazala je studija.
Bolje obrazovane osobe 'financijske' su simptome pokazivale tek prosječno dve i pol godine prije dijagnoze.
Studijom je utvrđeno da postojanje drugih teških bolesti nije utjecalo na silazne sposobnosti u donošenju financijskih odluka.
Nicholas kaže kako je istraživanje pokazalo da je uočljiv utjecaj pada kognitivnih sposobnosti na pojavu 'financijskih' simptoma a ne utjecaj drugih težih bolesti, kako neki vjeruju.
Lis Nielsen iz Nacionalnog instituta za starenje kazala je kako je teško odgovoriti na pitanje zašto se kod neobrazovanijih ranije javljaju financijski simptomi.
Ona kaže kako postoji i mogućnost da se dijagnoza demencije kasnije postavlja kod takvih skupina koje možda imaju i otežani pristup zdravstvenoj skrbi.