Pitanje digitalizacije i digitalne transformacije u Hrvatskoj aktualno je posljednjih nekoliko godina, a koliko je do sad napravljeno odnosno što je potrebno napraviti kako bi Hrvatska u potpunosti bila digitalizirana zemlja, raspravljalo se na konferenciji koju je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham).
Konferencija koja je okupila više od 100 predstavnika tvrtki - članova te komore, kroz dva je panela podsjetila na probleme u digitalizaciji, ali i dala nekoliko konkretnih prijedloga kako ubrzati sam proces digitalizacije i omogućiti Hrvatskoj da uhvati korak s drugim zemljama u EU.
Na početku same konferencije, izvršna direktorica AmChama, Andrea Doko Jelušić podsjetila je da su oni još 2014. godine predložili da se digitalizacijom u Hrvatskoj bavi samo jedna, centralna institucija, a ne, kao što je to trenutno slučaj, nekoliko državnih institucija. Dodala je kako bi to olakšalo i pojednostavilo donošenje i provođenje odluka.
Istaknula je kako je Hrvatska na EU ljestvici digitaliziranosti društva (DESI indeks) lani bila na 19. mjestu, te da ukupno ICT industrija s 4 posto sudjeluje u BDP-u, što pokazuje da ima prostora za napredak, posebice u području umjetne inteligencije (AI), clouda, 'smart city' rješenja, digitalnih javnih e-usluga, apsorpcije sredstava iz EU fondova i drugih izazova.
Govoreći o iskustvima iz Slovenije, ministar bez portfelja za digitalnu transformaciju Mark Boris Andrijanič, istaknuo je kako su se odlučili na ambiciozan plan digitalizacije, ali i jačanja digitalnih vještina. Za to će samo u ovoj godini izdvojiti oko 31 milijun eura, koje će usmjeriti prema djeci i mladima te starijima od 55 godina kroz sustav vouchera za kupovinu informatičke opreme i razvijanje digitalnih vještina.
Imamo vrlo ambiciozan plan za digitalizaciju zemlje, a kako bi pojačali digitalne vještine kod stanovnika odlučili smo uvesti vaučere. Tu je riječ o digitalnoj uključivosti jer želimo da tehnologija i digitalizacija bude svima dostupna, istaknuo je Andrijanič.
Pojasnio je da su od samog početka krenuli ozbiljno u cijeli projekt pa su tako osnovali tijelo koje je okupilo više od 60 stručnjaka iz različitih područja, a koji su dali 65 konkretnih prijedloga za digitalizaciju. Pohvalio se kako su u samo godinu dana implementirali više od polovice tih prijedloga. Također, dodao je kako intenzivno rade i na “digitalnoj diplomaciji” te su dogovorili suradnju s digitalnim divovima kao što su Google i Apple, koji će Sloveniji pomoći u provođenju nekih digitalnih projekata.
Na pitanje o njegovom mišljenju o digitalizaciji u Hrvatskoj, Andrijanič je imao birane riječi.
Mislim da tvorimo dobar par, ali moramo se pobrinuti da možemo privući talent. Slovenija je prihvatila zakon koji olakšava stjecanje udjela u tvrtki u startupima, to je veoma važno. Jer ljudima koji dolaze raditi u startup nije toliko važna plaća, već da mogu imati udio u tvrtki koji može višetruko povećati svoju vrijednost u samo nekoliko godina. Ono što možemo naučiti od Hrvatske je vaš poduzetnički duh, stvarno ste uporni. I mi imamo puno poduzetnika, ali vi ste pokazali kako je moguće uspjeti i na svjetskoj sceni, rekao je Andrijanič.
Dodao je da, ako želite biti najbolji, morate učiti od najboljih.
Zato smo ušli u strateško partnerstvo s Googleom, Nvidiom (koji će uložiti u naše superračunalo), s Izraelom (oko kibernetičke sigurnosti) i s Finskom (pomoći će nam digitalizirati obrazovni sustav, usavršiti e-governance). Drugi su to već napravili, a mi trebamo uzeti najbolja iskustva za našu zemlju. Kopiramo nizozemski sustav poreznih olakšica, osnovali smo centar koji će pomoći Slovencima prilkom povratka u državu, želimo taj povratak učiniti što bezbolnijim, pojasnio je Andrijanič te dodao: Hrvatska i Slovenija su izvrsne zemlje za život, a moramo ih učiniti i izvrsnim zemljama za rad. Dovoljno je da kopi-pejstamo ono što su drugi napravili, a onda moramo pričekati 3-5 godina da se stvari poslože.
Zajednička slovensko-hrvatska tech ambasada u metaversu?
Upravo zbog brojnih sličnosti između Hrvatske i Slovenije, Andrijanič je predložio svojevrsnu zajedničku suradnju.
Mi smo male zemlje, ali smo puno agilnije od primjerice Njemačke. To je velika prednost, jer možemo postati pilot zemlje za različite projekte. npr. u Sloveniji se natječemo za pilot projekt satelitskog interneta, Apple Wallet koji bi omogućio našim građanima da ga koriste za identifikaciju kroz digital ID. To bi moglo uvelike promijeniti živote naših građana. Otvaramo tech ambasadu u Silicijskoj dolini kako bismo promovirali Sloveniju. Moramo biti svjesni da se nitko u SAD-u ne budi i ne pomisli na Sloveniju ili Hrvatsku. Moramo se sami promovirati. Zašto ne bismo u budućnosti imali zajedničku, regionalnu ambasadu, svojevrstan hub. Zašto ne bismo u budućnosti imali ambasadu u metaversu?, predložio je Andrijanič i naišao na odobravanje drugih sudionika panela.
Ne smijemo ignorirati ovaj prijedlog - ideju za regionalnu suradnju koja dolazi s visoke pozicije. Moramo učiti od Slovenije - gospodarstvenici trebaju sudjelovati u stvaranju strategija, ali i njihovoj provedbi, istaknuo je Mladen Pejković, direktor za transformaciju i ICT Atlantic grupe.
Naglasio je da brojne tvrtke u Hrvatskoj rade na digitalizaciji te da će, po procjenama, oko 22 posto radnih sati (odnosno oko 300 tisuća radnih mjesta) doista biti automatizirano do 2030., kada će 'na sceni', po njemu, biti potpuno novi poslovni model u kojemu će korisnici provoditi do tri sata dnevno u nekoj vrsti virtualne stvarnosti i metaverzuma.
To su modeli na koje se moramo prilagoditi, i očekuju nas velike tehnološke i procesne promjene, koje moraju ići u simbiozi, kao i jačanje suradnja ne samo sa lokalnim nego i globalnim IT kompanijama, ocijenio je Pejković.
Važnim je istaknuo i porezno rasterećenje rada za zadržavanje IT stručnjaka i talenata u zemlji, kao i da se više sredstava iz EU-a usmjeri u realni sektor, te da svi puno očekuju od ICT kompanija u kojima vidi i veliki potencijal za procese digitalizacije društva i ekonomije i posebiceu pametnoj specijalizaciji.
Zaključio je i da bi gospodarstvenici trebali više surađivati s izvršnom vlasti, kao što je to bio slučaj u Sloveniji, a za to imaju već dostupno Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, ali i da treba pojačati rad postojećih tijela, posebice Nacionalne inovacijske platforme/agencija kroz koju bi se puno toga moglo ostvariti.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić podsjetio je da je cilj digitalne transformacije stvoriti bolje uvjete za život građana i poslovanje uz nove tehnologije te stvaranje dodane vrijednosti. Kao primjer naveo je sustav javnih usluga dostupnih kroz e-Građane koje trenutno koristi 1,6 milijuna građana. Istaknuo je kako je posljednja u nizu novosti eUpisi u vrtiće, a u planu je da se putem eUpisa djeca upisuju i u osnovne i srednje škole. Podsjetio je da se u idućih pet godina planira izdvojiti 2,9 milijardi kuna za digitalizaciju javne uprave.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman istaknula je da se u Hrvatskoj ulažu napori za napredak po DESI indeksu, kao i da mnogi u digitalizaciji vide priliku za razvoj.
Oko 40 posto tvrtki digitalnu transformaciju, kao i zelenu tranziciju vidi kao mogućnosti za rast i razvoj, a i u sklopu programa NPOO postoje sredstva za to. Sada se više ide i za tim da se izradi strategija digitalne transformacije poduzeća, pri čemu treba voditi računa i o radnoj snazi i jačanju njihovih vještina, poručila je Mikuš Žigman.
Regionalna direktorica međunarodne tvrtke za digitalizaciju poslovanja Iron Mountain, Andrea Antoniou, ocijenila je pak da se u Europi vodi svojevrsna „bitka za europsku digitalnu budućnost” odnosno za investicije, pri čemu je podsjetila i na želje i planove EU-a da bude lider u digitalizaciji u svijetu.
Svi u Europi, ali i svijetu, manje-više uspješno i više ili manje sredstava ulažu u brzu optičku infrastrukturu i 5G mreže, suradnju javnog i privatnog u digitalizaciji, digitalnu transformaciju kompanija i slično, u čemu su važne i odluke na državnoj razini i povlaćenje EU sredstava za razvoj digitalne infrastrukture, komentirala je Antoniou.
Istaknula je kako Hrvatska ima povijesnu priliku da do 2030. bude digitalizirana, te da uz digitalizaciju i nove tehnologije može jače pokrenuti i svoju ekonomiju.
Tatjana Skoko iz Microsofta istaknula je kako je digitalizacija i digitalna transformacija neizbježna.
Hrvatska ima snažan potencijal postati digitalno središte ovog dijela Europe. Umjetna inteligencija, na kojoj rade brojne tvrtke, distruptivna je tehnologija koja će imati veći utjecaj na naše živote od energenata. Vjerujemo da je potencijal u umjetnoj inteligenciji i da će nam to pomoći da se pozicioniramo na digitalnoj karti Europe i šire, istaknula je.
Optika je poput vode ili struje - mora bit u svakom domaćinstvu
Na drugom panelu raspravljalo se o digitalnoj infrastrukturi u Hrvatskoj i preprekama na koje tvrtke nailaze kad je ona u pitanju.
Adrian Ježina iz Telemacha istaknuo je kako je nužno izgraditi optičku infrastrukturu koja će omogućiti građanima da zaista mogu koristiti digitalne usluge koje im tvrtke i država nude.
U Hrvatskoj na svim nivoima fali ambicije, mislim da smo jedina država u EU koja nije realizirala spajanje domaćinstva na optiku nepovratnim sredstvima. To je kao da govorite o struji i vodi. Velika je razlika između nečega što piše na papiru i egzekucije na terenu, istaknuo je Ježina.
Dodao je da ako svako domaćinstvo u Hrvatskoj nema pristup na internet, Hrvatska nema budućnosti.
Hrvatska nema budućnosti ako u svakom mjestu nema vodu, struju i internet. Fali nam odlučnosti. S novcima se danas sve može napraviti. Treba se samo zakonodavno to i omogućiti i odrediti neke rokove. Tehnologija gura svijet naprijed, ako želimo ići tim putem onda je optička infrastruktura nužan preduvjet da idemo naprijed, istaknuo je Ježina.
Direktor SPAN-a, Nikola Dujmović slaže se da je potrebna infrastruktura, ali i da treba potaknuti građane i tvrtke da se tom infrastrukturom zaista koriste.
Digitalna transformacija nije samo digitalizacija poslovanja, nego moramo potaknuti ljude da žele koristiti te alate i vještine, istaknuo je.
Na kraju je zaključeno kako Hrvatska polako, ali sigurno postaje sve digitaliziranija. No, želimo li uhvatiti korak s ostalim zemljama u EU i šire, moramo ubrzati svoje napore.
Mi se mičemo, ali se brzina kojom se mičemo nije dobra. Svi oko nas trče, slikovit je bio Ježina.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
