I ljudski genom i genom hobotnice sadrže veliki broj ''skačućih gena'' ili transpozona, koji se mogu sami duplicirati ili kretati po genomu. Iako nisu svi aktivni, ti se transpozoni smatraju sirovinama za evolucijske procese.
U novoj znanstvenoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu BMC Biology transpozoni koji pripadaju obitelji LINE (Long Interspersed Nuclear Elements) otkriveni su u dijelu mozga hobotnice koji upravlja kognitivnim sposobnostima, što je slično mjestu na kojem se mogu naći i u ljudskom mozgu.
Doslovno sam poskočila na stolici kada sam pod mikroskopom vidjela vrlo jak signal aktivnosti ovog elementa u okomitom režnju, strukturi mozga koji je u hobotnici sjedište učenja i kognitivnih sposobnosti, baš kao i hipokampusa kod ljudi, kaže biologinja Giovanna Ponte s istraživačkog instituta Anton Dohrn Stazione Zoologica u Italiji.
Nedavna istraživanja otkrila su kako su LINE transpozoni pažljivo regulirani u ljudskom mozgu, a smatra se da su povezani s učenjem i pamćenjem, dijelom zato što su najaktivniji u hipokampusu, odakle se kontroliraju procesi učenja.
Pronalaženjem ovih skačućih gena na istom mjestu u mozgu dviju vrsta hobotnica, obične hobotnice (Octopus vulgaris) i kalifornijske hobotnice (Octopus bimaculoides), znanstvenici misle da su možda pronašli ključni razlog za visoku inteligenciju koju pokazuju ta morska stvorenja.
Iako je poznato da se transpozoni koriste "kopiraj i zalijepi" te "izreži i zalijepi" molekularnim mehanizmima, studija sugerira da se ovdje događa više od toga te da postoji izravan odnos sa složenošću živčanog sustava, uključujući mozak.
Otkriće elementa obitelji LINE, aktivnog u mozgu dviju vrsta hobotnica, vrlo je značajno jer daje potporu ideji da ovi elementi imaju specifičnu funkciju koja nadilazi kopiranje i lijepljenje, kaže računalni genomičar Remo Sanges s istraživačkog instituta Scuola Internazionale Superiore di Studi Avanzati u Italiji.
Štoviše, znanstvenici smatraju da bismo mogli gledati primjer konvergentne evolucije, odnosno kada se slične osobine razvijaju neovisno kod potpuno nepovezanih vrsta, a pružaju istu prilagodbu, što je u ovom slučaju superiorna kognitivna sposobnost. Znanstvenici nastavljaju pronalaziti evolucijske trikove i neurološke odgovore zbog kojih se hobotnice ističu među beskralješnjacima, a što ih čini sličnijim sisavcima u smislu strukture i aktivnosti mozga.
Mozak hobotnice funkcionalno je mnogim svojim karakteristikama analogan mozgu sisavaca. Iz tog razloga, također, identificirani element LINE predstavlja vrlo zanimljiv kandidat za proučavanje kako bismo poboljšali naše znanje o evoluciji inteligencije, kaže biolog Graziano Fiorito s istraživačkog instituta Stazione Zoologica Anton Dohrn u Italiji.
Izvor: Science Alert
