Konzumacija laboratorijski uzgojenog mesa ili mljevenih insekata mogla bi dovesti do velikih ušteda u emisiji ugljika i vode, kao i do oslobađanja zemljišta za prirodu.
To pokazuju rezultati studije koja izračunava ekološke prednosti "zelenije" hrane koja dolazi na naše tanjure. Znanstvenici kažu da bi pritisci na okoliš planeta mogli pasti za više od 80 posto s takvom hranom, u usporedbi s tipičnom europskom prehranom.
Hoće li potrošači htjeti promijeniti svoje prehrambene navike, međutim, nije istraženo.
Razvija se niz nekonvencionalnih namirnica s ciljem pružanja hrane bogate bjelančevinama i drugim hranjivim tvarima, a da su pritom blagotvorne prema planetu, jer koriste manje vode i zemlje.
Znanstvenici u Finskoj proučavali su nutritivni profil nekih od tih proizvoda i promatrali tri mjere pritiska na okoliš: korištenje vode, zemlje i potencijalne emisije ugljika.
Kažu da bi zamjena mesa, mliječnih i drugih životinjskih proizvoda za alternativnu hranu mogla smanjiti te utjecaje za više od 80 posto, dok bi pružila potpuniji raspon esencijalnih hranjivih tvari od čisto vegetarijanske ili veganske prehrane.
Finski znanstvenici su isto tako otkrili i da su relativno niskotehnološka rješenja, kao što je smanjenje unosa mesa i uzimanje više povrća, imala sličan utjecaj na okoliš.
Sa značajnim smanjenjem hrane životinjskog podrijetla i zamjenama s novom ili budućom hranom i alternativama biljnih proteina, možete imati značajno smanjenje utjecaja na okoliš u smislu potencijala globalnog zagrijavanja, korištenja zemljišta i korištenja vode, rekla je Rachel Mazac sa Sveučilišta u Helsinkiju.
No rekla je da postoje slične uštede u učincima u veganskoj prehrani. U prehrani sa smanjenjem količine hrane životinjskog porijekla od 75 posto, Mazac kaže da svatko može imati otprilike 75 posto smanjenja u svim svojim utjecajima.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Nature Food, ispitalo je nove namirnice za koje se očekuje da će postati sve veći dio naše prehrane u narednim godinama, od kojih se mnoge oslanjaju na visokotehnološke metode za "rast" životinjskih i biljnih stanica u bioreaktorima.
Proučene nove namirnice,od kojih su neke još uvijek na u fazi dizajniranja su:
- mljevene muhe i cvrčci
- bjelanjak iz laboratorijski uzgojenih pilećih stanica
- vrsta morske alge koja se zove kelp
- proteinski prah napravljen od gljiva ili mikroba
- jestive alge
-mlijeko, meso i bobice uzgojene iz stanica
Doktor Asaf Tzachor sa Sveučilišta Cambridge, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je, iako su ovo "obećavajući" nalazi, nespremnost potrošača da promijene svoju prehranu mogla bi odgoditi, ili čak spriječiti, ovu prijeko potrebnu tranziciju.
Brojne studije su pokazale da prelazak na biljnu prehranu ima koristi i za zdravlje i za planet.
Izvor: BBC
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
