Izravnavanje krivulje brzog propadanja i uništenja prirode zahtijeva agresivno rješavanje problema na više frontova odjednom, upozoravaju znanstvenici.
Da bi se, primjerice, spriječilo izumiranje lavova i polarnih medvjeda i da bi se zaustavilo uništenje prašuma potreban je zahtjevan višenamjenski plan kojim će se "zaštititi sigurnosna mreža" svijeta prirode, objavili su u časopisu Science.
Nije dovoljno imati samo ambiciozan cilj borbe protiv izumiranja vrsta ako nemamo jednako ambiciozan cilj za ekosustave i genetsku raznolikost, kazao je jedan od autora, zoolog Piero Visconti, znanstvenik Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu u Beču.
Članak potpisuje 60 stručnjaka iz svijeta uoči sastanka na vrhu o bioraznolikosti koji bi se iduće godine trebao održati u Kini.
Riječ je o pregovorima 200 zemalja pod okriljem UN-ove Konvencije i bioraznolikosti, "COP15", koji se trebao održati ovaj mjesec, ali je odgođen zbog pandemije. Dosadašnji napori da se zaštititi i obnovi priroda propali su.
Planet je na vrhuncu masovnog izumiranja jer vrste nestaju sto do tisuću puta brže od normalne stope, slaže se većina znanstvenika.
UN-ov znanstveni panel o bioraznolikosti u dramatičnom je izvješću prošle godine upozorio da je milijun vrsta suočeno s izumiranjem, uglavnom zbog gubitka staništa i prekomjerne eksploatacije, a za to su odgovorni ljudi.
Niz ciljeva koje je isto UN-ovo tijelo usvojilo prije jednog desetljeća, a trebali su biti ispunjeni do kraja ovog, potpuno je propušteno. U međuvremenu je, unatoč širokom spektru mjera, propadanje okoliša nastavljeno.
Prošle je godine svakih šest sekundi uništena površina prašuma veličine nogometnog igrališta ili ukupno oko 38.000 četvornih kilometara, pokazali su satelitski podaci. Otprilike jednake povrišne uništavale su se i prethodnih godina.
Prošli je mjesec Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) objavila da su se populacije životinja, ptica, riba i biljaka od 1970 godine smanjile za gotovo 70 posto.
Mi ne uspijevamo zaštititi raznolikost života za Zemlji, kazao je Johan Rockstrom, direktor Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja sa sjedištem u Potsdamu. I ne uspijevamo osigurati stabilan planet za buduće generacije, dodao je.
Većina stručnjaka smatra da je samit COP15 koji bi se trebao održati iduće godine "sad ili nikad" trenutak za zaustavljanje uništavanja prirode.
Svi dokazi upućuju na to da je 2030. krajnji i ključni rok za definiranje ambicioznih i stvarnih ciljeva, kazala je suautorica izvješća Yunne Jai Shin, znanstvenica Istraživačkog razvojnog instituta u Marseilleu.