Blagdansko vrijeme često je obilježeno obilnim obrocima i proslavama, ali može donijeti i emocionalne te prehrambene izazove. Stres u to vrijeme može utjecati na prehrambene navike, što dovodi do emocionalnog ili stresnog jedenja. Razumijevanje kako stres utječe na izbor hrane i zdravlje ključno je za učinkovito upravljanje prhrambenim navikama u blagdansko vrijeme.
Veza između stresa i prehrane
Stres pokreće složene reakcije u tijelu, uključujući hormone poput kortizola i inzulina, kao i oslobađanje glukoze kako bi se zadovoljile energetske potrebe. Iako je jesti tijekom stresa prirodno, može se razviti u problematičan obrazac. Neki se mogu prejedati, pridajući takvom ponašanju sram ili krivnju, dok drugi premalo jedu zbog tjeskobe ili nesigurnosti. S vremenom to može dovesti do štetne povezanosti između hrane i emocija, stvarajući cikluse emocionalnog jedenja.
Takozvani emocionalni konzumenti mogu razviti izmijenjene reakcije mozga na podražaje hrane, kao što je njezin izgled ili miris, ističu u članku za The Conversation Saman Khalesi, viši predavač i voditelj discipline u prehrani, Charlotte Gupta, viša postdoktorska znanstvena suradnica, i Talitha Best, profesorica psihologije, svi iz CQ Sveučilišta Australija.
Učinci prehrane pod stresom
Prehrana pod stresom često uključuje ponašanja poput prejedanja ili žudnje za nezdravom hranom. Pojedinci pod stresom često se okreću ultra-prerađenoj hrani, koja aktivira sustav nagrađivanja u mozgu, privremeno ublažavajući stres, ali jačajući nezdravu naviku. Dok se kratkoročni učinci, poput refluksa kiseline ili lošeg sna, mogu pojaviti tijekom blagdanskih razdoblja, dugotrajna stresna prehrana može dovesti do debljanja, pretilosti i povećanog rizika od kroničnih bolesti poput raka, dijabetesa i srčanih problema.
Štoviše, dugotrajno jedenje pod stresom povezano je sa simptomima depresije i lošijim ishodima mentalnog zdravlja.
Utjecaj prehrane na stres
Prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i šećerima uzrokuje skokove i padove šećera u krvi, dok zasićene i transmasnoće potiču upalu, a oboje pojačavaju tjeskobu i promjene raspoloženja. Nasuprot tome, hrana bogata hranjivim tvarima može regulirati reakcije na stres. Omega-3 masne kiseline, magnezij i vitamini B, koji se nalaze u hrani poput ribe, lisnatog povrća i cjelovitih žitarica, podržavaju zdravlje mozga i smanjuju stres.
5 korisnih prehrambenih savjeta u vrijeme blagdana
Kako biste uživali u svečanim obrocima bez podlijeganja stresnoj hrani, razmislite o ovim strategijama koje savjetuju Khalesi, Gupta i Best:
1. Jedite svjesno: usporite, temeljito žvačite i uživajte u svakom zalogaju.
2. Držite se rasporeda: Održavajte redovito vrijeme jela, čak i ako konzumirate veće porcije.
3. Ostanite aktivni: uravnotežite uživanje s vježbanjem i odgovarajućim snom.
4. Ostanite hidratizirani: Obična voda može obuzdati glad i podržati probavu.
5. Izbjegavajte ograničenja: Pretjerano ograničavanje može imati negativan učinak i na kraju dovesti do neželjenog prejedanja.
Upravljanje blagdanskim stresom
Preoblikujte stres kao energiju za postizanje blagdanskih ciljeva. Vježbajte suosjećanje prema sebi i drugima. Uključite se u ugodne aktivnosti, poput izrade ili dubokog disanja, da se opustite i ponovno povežete.
Svladavanje blagdanskog stresa i prehrambenih iskušenja moguće je s pažnjom i uravnoteženim odabirom. Kao što Khalesi, Gupta i Best naglašavaju, male promjene mogu napraviti veliku razliku u promicanju zdravstvene dobrobiti tijekom blagdana.
