Hrvati se, uz Mađare, najviše boje klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja, pokazala je to studija CEPER-a Barometar straha 2024.
Studija se temelji na anketi provedenoj u 12 srednjoeuropskih zemalja, a ispitanici su rangirali 11 strahova na skali od jedan do pet gdje je jedan značilo „uopće se ne bojim“, a pet „jako se bojim“.
U Mađarskoj su klimatske promjene tako, prema prosječnom indeksu straha od 3,55, tema oko koje su stanovnici ondje najviše zabrinuti. U tome ih prate i Hrvati s prosječnim indeksom straha od 3,18 te Srbi s 3,13.
Zemlja u kojoj je stanovništvo pak izrazito zabrinuto oko ekonomije jest Sjeverna Makedonija čiji je indeks straha izuzetno visok, a iznosi 3,86. Sličan trend uočen je i u Poljskoj (3,56) te Rumunjskoj (3,46) gdje dominiraju ekonomske poteškoće te velika bojazan na tu temu.
Na razinu anksioznosti srednjoeuropskih zemalja utječu i geopolitičke tenzije, posebno sukob između Rusije i Ukrajine. Zabrinutost zbog „rata u susjednoj zemlji“ kontinuirano raste: 2020. godine 27% ispitanika je upravo ovo navelo kao jednu od svojih najvećih briga, što je u 2021. godini poraslo na 31%, dok je 2024. skoro polovina ispitanika izrazila značajnu zabrinutost radi ove prijetnje.
Također, CEPER-ova studija Barometar straha 2024. ukazuje i kako se žene više boje od muškaraca. U kategoriji straha u susjednoj zemlji prosječan indeks straha kod žena je 3,39 dok je kod muškaraca on 2,99. Strah od klimatskih promjena posebno je izražen i među mlađom generacijom. Ispitanici od 18 do 29 godina imaju prosječan indeks straha od 3,15, što je znatno više u usporedbi sa starijom populacijom, koje su više zabrinute radi korupcije.
