Kao da nije bilo dovoljno kontroverze u znanosti do sad, izraelski znanstvenici odlučili su još malo podići ljestvicu. Naime, kako su objavili, stvorili su prvi laboratorijski uzgojen sintetički embrij.

Molekularni genetičar Joseph Hanna i njegov tim istraživača s izraelskog Instituta za znanost Weizmann, uspjeli su stvoriti sintetički embij miša. Točnije, stvorili su embrij bez oplođenog jajašca ili maternice.

Fetus, ilustracija Roditelji odsad mogu genetski skenirati embrije, a otac čija je kći rođena takvim odabirom kaže: "Ljudi me pitaju pokušavam li glumiti Boga"

U studiji objavljenoj u časopisu Cell, pojasnili su kako ovaj novi model embrija oponaša sve značajke ranog razvoja živog bića - kao što je stvaranje stanica iz kojih se razvija srce, krv, mozak i drugi ekrani, kao i brojne druge stanice koje se mogu pronaći u posteljici i drugim tkivima koja su nužna za održavanje trudnoće.

Naš sljedeći izazov je razumjeti kako matične stanice znaju što trebaju napraviti - kako se spajaju u organe i kako pronalaze točno određeno mjesto u embriju. A zbog našeg sustava, koji je za razliku od maternice proziran, to bi nam moglo biti korisno u otkrivanju zašto nastaju defekti na ljudskim embrijima, istaknuo je Hanna.

Ovaj "sintetički embrij" mogao dati novi uvid u različite faze razvoja živih bića.

Ovo je krucijalna faza. Kod ljudi, brojne trudnoće se prekidaju upravo u ovom trenutku, a ne znamo zašto. Stvaranje ovakvih modela omogućava nam bolje razumijevanje svega što može poći po krivu i mogući uvid u to što mi možemo napraviti po tom pitanju, napisala je istraživačica Megan Munsie sa Sveučilišta u Melbourneu, koja nije bila uključena u studiju, u komentaru objavljenom u The Converstionu.

Embrij, ilustracija Znanstvenici u posudici razvili embrij kojem kuca srce, krv kola žilama i koji ima živčani sustav

Znanstvenici se trenutno suočavaju s problemom održavanja "sintetičkog embrija" dovoljno dugo da bude značajan za istraživanje. Naime, model embrija koji su razvili u laboratoriju preživio je tek osam dana (kod miševa razvoj embrija traje 20 dana). To bi moglo pomutiti planove koje je startup Renewal Bio imao za komercijalno iskorištavanje rezultata ovog istraživanja. Točnije, Renewal Bio želi stvoriti "sintetičke embrije" koje bi onda iskoristio za prikupljanje tkiva potrebno za transplantacije i liječenja.

Uz to što bi ovakav način istraživanja smanjio korištenje životinja u laboratorijima, sintetički embrij mogao bi, vjeruju znanstvenici, u budućnosti postati siguran izvor stanica, tkiva i organa za transplantaciju.

Umjesto da razvijamo različite protokole za uzgoj različitih tipova stanica, npr. za bubrege ili jetru, jednog bismo dana mogli stvoriti ovakav sintetički embrij i izolirati stanice koje trebamo. Nećemo morati upravljati razvojem organa u nastajanju. Embrij to radi sam, dodao je Hanna.

No, kako ističu znanstvenici, one neće biti dostupne još desetljećima.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju