Njezina velika strast prema istraživanju algi dovela ju je do novih, važnih spoznaja. Opisala je i dala ime novoj vrsti u Jadranskom moru.
Opisala sam vrstu Bacteriastrum Jadranum. Nazvali smo je Jadranum jer je to hrvatski naziv za Jadran. Baš smo htjeli nekako naglasiti hrvatski jezik, objašnjava Jelena Godrijan.
Vrsta je to fitoplanktona - jedna od prvih karika u prehrambenom lancu vodenih ekosustava, a ključna je i za naše živote.
Za ekosustav sam je važna jer je dio zajednice koja producira kisik, stvara organske tvari i sudjeluje u procesima u moru, dodaje u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Lare Švigir.
Nije to jedini uspjeh Godrijan. Sudjelovala je u otkriću živog fosila. Otkrila je da alge mogu preživjeti u mraku.
Istražuje i vrstu mikroalgi koje bi mogle pomoći smanjenju onečišćenje na Zemlji. Nevidljivi golim okom, promjera tek 10 mikrometara, a ime im je - Kokolitoforidi.
Osjetila sam privrženost Kokolitoforidima kao prekrasnoj skupini s divnom arhitekturom stanica i svega. Odgovorni su za čak četvrtinu fotosinteze na planetu, dodaje.
Iskreno malo sam i zabrinuta jer u ovo doba, sada kad je globalno smanjenje bioraznolikosti na cijelom svijetu - da mi ugrožavamo svojim postupcima vrste koje ni ne znamo da postoje, navodi Godrijan.
Vrste izumiru zbog klimatskih promjena
Klimatske promjene uzrok su izumiranja ovakvih vrsta, što dovodi do narušavanja stabilnosti ekosustava.
Ova znanstvenica ne odustaje od potrage za odgovorima kako to promijeniti.
Kad mi, kao fundamentalni znanstvenici, pronađemo, razumijemo, onda oni koji se bave zaštitom okoliša mogu nešto poduzeti, kazala je Blaženka Gašparović.
Dobila je i prestižnu potporu Europske organizacije za molekularnu biologiju. Njezina mentorica objašnjava – velik je to vjetar u leđa i cijeloj hrvatskoj znanosti.
Moramo postati prepoznatljivi, moraju shvatiti da jedna mala zemlja i znanstvenici unutar male zemlje mogu puno napraviti i doprinijeti. A Jelena je uspjela jako puno, dodaje.
Vrijeme uglavnom provodi u laboratoriju, a nerijetko joj društvo pravi kemičarka Marija Miroslavljević.
Ona snima te fitoplaktone koji su različitih oblika i onda me uvijek zove da se okrenem, da vidim kako izgledaju, kako su slatki, na što me podsjećaju, objašnjava i dodaje da ju uvijek podsjećaju na kriške limuna.
Usavršavala se i u Americi. Njezino ime potpisano je i na više od 30 znanstvenih članaka.
Ako nemate u ovom procesu tu radost u cijelom procesu, onda kako bi se reklo? Džabe, navodi Godrijan.
Slobodnog vremena nema puno, ali ga pronađe za svoje hobije: vrtlarenje, trčanje matarona, filmove. A mi držimo palčeve da se otkriju tajne malih organizama koje bi mogle biti rješenje za velike probleme.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
