Čitava polarna regija u opasnosti: Arktičko vijeće zbog ruske invazije na Ukrajinu u potpunosti obustavilo svoj rad

Stručnjaci brinu da bi se napetosti izazvane invazijom Rusije na Ukrajinu mogle preliti u polarnu regiju te potencijalno utjecati na njezinu sigurnost i znanstvena istraživanja.

Branimir Vorša | 15.03.2022. / 12:00

Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Diplomatske napetosti oko ruske invazije na Ukrajinu utječu i na najudaljenije krajeve sjeverne hemisfere. Sedam od osam članova Arktičkog vijeća, odnosno svi osim Rusije, koja trenutno ima rotirajuće predsjedanje Vijećem, pristali su bojkotirati buduće sastanke. Bojkot, koji su ranije ovog mjeseca najavili SAD, Kanada, Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska, na neodređeno vrijeme pauzira postupke Vijeća o svim pitanjima, od klimatskih promjena do arktičkog bušenja nafte.

Ostajemo uvjereni u trajnu vrijednost Arktičkog vijeća za suradnju i ponavljamo našu potporu ovoj instituciji i njezinu radu. Mi imamo odgovornost prema narodu Arktika, uključujući autohtone narode, koji doprinose i imaju koristi od važnog rada poduzetog u Vijeću, navelo je tih sedam nacija u zajedničkoj izjavi objavljenoj 3. ožujka.

Zagrijava se Arktik - 6 Znanstvenici su zabrinuti: ''U slučaju kolapsa cijelog ledenjaka, razina mora porast će do 65 centimetara''

Napad Rusije na Ukrajinu predstavlja flagrantno kršenje temeljnih načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta Vijeća, dodali su. Pauza će ostati na snazi ​​dok članovi razmatraju kako dalje s budućim postupcima i ne zna se koliko će trajati.

Osnovano 1996. godine, Arktičko vijeće olakšava suradnju na pitanjima koja utječu na krajnji sjever, uključujući ribarstvo i upravljanje resursima, očuvanje, onečišćenje i klimatske promjene. Uz osam država članica, uključuje i šest stalnih sudionika koji predstavljaju arktičke autohtone zajednice. Tijekom godina Vijeće je pregovaralo o pravno obvezujućim sporazumima o naporima potrage i spašavanja, odgovorima na onečišćenje naftom i znanstveno-istraživačkim aktivnostima na Arktiku. Također je uveo okvire za očuvanje mora i održivi razvoj te je sastavio izvješća o biološkoj raznolikosti, onečišćenju i klimatskim promjenama.

Bojkot baca neizvjesnost u budućnost tekućih projekata tog vijeća. Mnogi od njih uključuju probleme okoliša ili brige povezane s klimatskim promjenama, što je hitno pitanje za Arktik, koji se brzo zagrijava i gdje temperature rastu gotovo tri puta brže od globalnog prosjeka.

Brojni projekti dovedeni u pitanje

Nekoliko projekata pokrenutih u posljednjih nekoliko godina usmjereno je na rastući problem arktičkih požara, koji se intenziviraju kako se regija zagrijava. Studije su pokazale da šumski požari mogu dramatično promijeniti arktički ekosustav. Neke od kultnih šuma crne smreke u regiji ustupaju mjesto brže rastućim listopadnim stablima nakon što izgore. Sad je nejasno hoće li ti projekti moći napredovati sve dok postoji pauza u aktivnostima Arktičkog vijeća.

Znamo da će biti potreban zajednički odgovor s obzirom na sve veću veličinu, opseg i implikacije upravljanja požarima u divljini u klimi koja se zagrijava jer požari utječu na svaku arktičku državu i zajednice na Arktiku na različite načine. Kako će točno pauza utjecati na suradnju, sudjelovanje, dijeljenje informacija, razumijevanje i zajednički rad u srednjem roku, tek treba biti utvrđeno, rekao je za E&E News, Devlin Fernandes, izvršni direktor GCI-ja.

Slika nije dostupna Znanstvenici upozoravaju: Kiša bi mogla zamijeniti snijeg na Arktiku prije no što smo se tome nadali

Projekti požara izvrstan su primjer uloge Arktičkog vijeća u olakšavanju međunarodne suradnje o važnim novonastalim pitanjima na Arktiku, smatra Troy Bouffard, direktor Centra za arktičku sigurnost i otpornost na Sveučilištu Aljaske, Fairbanks. Bouffard je pridonio projektu Circumpolar Wildland Fire kao dio Radne skupine Arktičkog vijeća za prevenciju, pripravnost i odgovor u hitnim slučajevima.

Boli jer smo radili fantastičan i važan posao, a sad moramo zastati, Ističe Bouffard.

Ostali projekti Arktičkog vijeća pratili su vremenske događaje, pratili promjenu klime, ocjenjivali otpornost arktičkih ekosustava, procjenjivali utjecaj različitih vrsta onečišćenja i radili na projektima čiste energije.

Produljena pauza u aktivnostima Arktičkog vijeća mogla bi biti veliki prekid u tim naporima, rekao je Michael Sfraga, predsjednik Polarnog instituta u Međunarodnom centru za znanstvenike Woodrow Wilson i predsjednik američke Komisije za istraživanje Arktika. To bi također moglo odgoditi objavljivanje izvješća u kojima se sažimaju znanstvena otkrića i nude preporuke za buduće djelovanje.

Trenutna situacija je bez presedana u povijesti Arktičkog vijeća.

Nitko prije 25 godina nije vidio da se ovako nešto događa. Sjever se oduvijek smatrao relativno mirnim, kooperativnim, integriranim, a mi smo svoje razlike mogli ostaviti po strani i raditi na sjeveru, rekao je Sfraga za E&E News.

Znanje ruskih znanstvenika o permafrostu je vitalno

Nejasno je mogu li se aktivnosti vijeća nastaviti bez Rusije. Kada je vijeće osnovano prije gotovo 30 godina, "nije postojao takav jezik koji bi vodio ove okolnosti", kaže Bouffard. Istovremeno, međusobno povezana priroda Arktika otežava nastavak određenih vrsta istraživanja bez ruske suradnje, dodao je.

Odmrzavanje arktičkog permafrosta, na primjer, sve je veća briga za arktičke zajednice i klimatske znanstvenike. Permafrost ispušta velike količine ugljičnog dioksida i metana dok se otapa, što znači da bi mogao dodatno ubrzati globalne klimatske promjene kako se zagrijava. Također omekšava tlo, ugrožavajući stabilnost zgrada i druge infrastrukture. Praćenje odgovora arktičkog permafrosta na kontinuirano zagrijavanje glavni je prioritet za arktičke znanstvenike, ali veći dio svjetskog permafrosta nalazi se u Rusiji.

Slika nije dostupna Globalne promjene: Znanstvenici pojasnili tko je odgovoran za sve ekstremnije vremenske uvjete po svijetu

Njihovo znanje i iskustvo samo u znanosti su od vitalnog značaja. Moramo raditi zajedno. Ovo je jedno područje koje nam je trenutno blizu, drago i stvarno, na kojem moramo raditi više zajedno, a ne manje, kaže Bouffard.

Postoje i druga važna ekološka pitanja koja zahtijevaju nastavak dijaloga između Rusije i drugih arktičkih naroda, rekao je Andreas Østhagen, viši suradnik u Centru za cirkumpolarne sigurnosne studije Arktičkog instituta i viši znanstveni novak na Institutu Fridtjof Nansen u Norveškoj. Rusija također prenosi nuklearni otpad na odlaganje kroz vode koje graniče s norveškom obalom, dodao je Østhagen. Važno je držati kanale komunikacije otvorenima kako bi Norveška bila obaviještena ako dođe do bilo kakvih olupina ili curenja.

Ne možete zaustaviti te stvari, čak ni sa stvarima koje se događaju u drugim dijelovima svijeta. Trenutno, neke stvari biste trebali naporno raditi da biste nastavili, rekao je Østhagen.

Arktik nije imun na geopolitička pitanja

Takva je priroda Arktičkog kruga. Povezani zajedničkim oceanom, ekološki i gospodarski problemi u jednom području vjerojatno će imati kaskadne učinke u cijeloj regiji. To također znači da vojni sukob jedne nacije ima potencijal utjecati na cijelu regiju. Ruska invazija na Ukrajinu stoga izaziva zabrinutost za sigurnost svih arktičkih naroda.

U najgorem slučaju, ako rat u Ukrajini značajno eskalira i prelije se na druge nacije, onda mislim da bismo vrlo brzo vidjeli vojnu aktivnost u europskim dijelovima Arktika zbog njezine važnosti za sjeverne flote, smatra Østhagen.

Moramo biti spremni i moramo pretpostaviti da bi moglo doći do namjernih pokušaja Rusije da potkopa arktičku suradnju ili suradnju NATO-a na Arktiku te iskoristi Arktik da dobije neku vrstu koristi koju vjerojatno ne možemo vidjeti, rekao je Østhagen.

Raspad Arktičkog vijeća ne utječe izravno na ove sigurnosne brige. Vojna i sigurnosna pitanja općenito su izvan nadležnosti vijeća, dodao je Østhagen. Te su zabrinutosti bujale već prije početka sveopćeg rata u Ukrajini. Rusija je početkom ove godine započela niz vojnih vježbi na Arktiku, u isto vrijeme kad je skupljala vojnike na granici Ukrajine.

Nedavni događaji razotkrivaju mit o "arktičkoj izuzetnosti", ideju da je Arktik nepropustan za sukobe koji muče ostatak svijeta ili da je barem izoliran od njih.

Kroz pauziranje rada Arktičkog vijeća vidjeli smo da Arktik više nije imun na širu geopolitiku. On je doista dio svega, rekao je na kraju Sfraga.

Izvor: Scientific American

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti