Istraživači su primijetili neke promjene u društvu koje su direktna posljedica tehnološkog napretka, ali nitko ne zna zašto je do tih promjena došlo.

Digitalni život koji danas vodimo ostavlja trajne i ozbiljne posljedice na naš fizički život.

Znanstvenici su primijetili da je od 1975. godine počela opadati plodnost kod muškaraca. Zašto? Nitko nije posve siguran, no iste se godine na tržištu pojavila prva prava računalna igra - Pong, istaknuo je u svom predavanju na LEAP Summitu Tomislav Krištof, stručnjak za digitalni marketing i komunikacije.

No nije samo plodnost u problemima.

U posljednje vrijeme znanstvenici upozoravaju kako je opći kvocijent inteligencije u populaciji sve niži. Njegov pad možemo povezati s pojavom pametnih telefona. Od 2011. godine do danas umjesto da nas pametni telefoni učine pametnijima, oni nas zaglupljuju. 2010. godine počeo je uspon pametnih telefona, a pad produktivnosti. Više se ne moramo truditi. Sve nam je nadohvat ruke, ne moramo izaći iz doma da bismo obavili stvari, a to potiče zaglupljivanje, upozorava Krištof te dodaje kako zaglupljivanje nije jedina posljedica korištenja pametnih telefona.

Tomislav Krištof (Foto: Zimo)

Veza između ekrana i depresije

Nešto se dogodilo u periodu od 2010. do 2012. a mi to nismo primijetili. Što se dogodilo? U to se vrijeme pojavio značajan porast depresivnih znakova u općoj populaciji. Istovremeno se smanjio broj aktivnosti koje nemaju veze s ekranima, ističe Krištof.

Upozorava kako su ljudi prestali živjeti u "3D svijetu" i zatvorili se u okvire "2D svijeta" koji vide na ekranu.

Zatvoreni smo u dvodimenzionalnom svijetu, no da bismo preživjeli, moramo izići van, u trodimenzionalni svijet, ističe Krištof.

Najbolji je lijek za depresiju izlazak iz kuće, fizička aktivnost i interakcija s drugim ljudima.

Pametni telefoni u našem mozgu bude određenu potrebu za zadovoljstvom. To zadovoljstvo osjećamo zbog hormona koji se zove dopamin. No tijelo s vremenom traži sve više dopamina i mi reagiramo tako da provodimo još više vremena pred ekranom. Kako bismo prekinuli taj začarani krug, trebali bismo izići van, među ljude, i baviti se nekakvim aktivnostima koje nas zadovoljavaju. Takve društvene aktivnosti bude seratonin, a on ubija depresiju, pojašnjava Krištof.

2D ovisnost i 3D svijet (Foto: Zimo)

HDI - Human Digital Intelligence

Kako se onda boriti protiv depresije i zaglupljivanja u digitalnom svijetu u kojem je nemoguće pobjeći od pametnih telefona i tehnologije?

Krištof i njegov tim osmislili su HDI odnosno "Human Digital Intelligence". Radi se o inicijativi kojoj je cilj razotkriti sve opasnosti koje digitalno društvo donosi i postaviti smjernice za zdraviji i bolji život.

Kako se naša digitalna inteligencija penje, naš je pravi IQ sve niži i postajemo sve gluplji. HDI indeks još se razvija, ali će nam pomoći da se lakše nosimo s digitalnim, istaknuo je Krištof. 

Za početak predstavio je "3D formulu" koja bi trebala biti prvi korak ka zdravijem životu u digitalnom dobu. Ona bi svima trebala pomoći da identificiraju koliko su zapravo ovisni o pametnim telefonima i usmjeriti ih na to kako da se te ovisnosti riješe.

Radi se o tri jednostavna koraka.

Disconfort - (distress) - Koliko se osjećate nesigurni i u panici ako ostavite pametni telefon kod kuće? Imate li potrebu stalno ga provjeravati? Možete li zamisliti ijedan dan bez njega?

Distract - (diversion) - Naučite raditi neku "3D aktivnost" koja nema veze s digitalnim životom. Pronađite nešto što vas ispunjava i zadovoljava.

Delight - (dopamine) - Kad vam neka aktivnost izaziva zadovoljstvo i sreću, znači da ste uspjeli. Za neke je to šetnja u prirodi, za druge druženje s prijateljima.

Krištof i njegov tim razvijaju HDI indeks i test koji će svi moći ispuniti i saznati koliko je svatko od nas izložen digitalnim prijetnjama.

Želimo pomoći ljudima da razviju vještine i navike koje bi ljudima pomogle da budu digitalno produktivniji, a da istovremeno očuvaju svoje fizičko i mentalno zdravlje, poručio je na kraju Krištof.