Klimatske promjene i uništavanje staništa izazvat će izumiranja vrsta koja će se kaskadno širiti kroz zajednice životinja i biljaka i izazvati dramatičan gubitak bioraznolikosti, upozoravaju znanstvenici.
Znanstvenici smatraju da su lančano povezana izumiranja neizbježna i predviđaju da će ekosustavi doživjeti prosječan gubitak bioraznolikosti između šest i 10 posto do 2050., ovisno o različitim scenarijima emisija ugljika, po istraživanju čiji su rezultati objavljeni u petak u časopisu Science Advances.
Do 2100., gubitak životinja i biljaka mogao bi porasti na čak 27 posto, upozoravaju znanstvenici koji su u istraživanju koristili virtualne Zemlje da bi mapirali tisuće prehrambenih mreža.
Znanstvenici su objavili da njihovi modeli sugeriraju da će se najveće promjene dogoditi prije sredine stoljeća, predviđajući da bi "najteže razdoblje za prirodne zajednice moglo biti neminovno i da će idućih nekoliko desetljeća biti odlučujuće za budućnost globalne bioraznolikosti".
S obzirom na to da je život na Zemlji ugrožen zbog uništavanja prirode ljudskim djelovanjem, prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i zagađenja, znanstvenici su upozorili da milijun vrsta prijeti izumiranje što po mnogima nagovješćuje šesto masovno izumiranje na planetu.
Vjeruje se da će klimatske promjene dramatično ubrzati te gubitke zbog ekstremnih vremenskih prilika, promjena u ponašanju i staništima.
No autori novog istraživanja rekli su da prethodni modeli nisu uključili procjene za povezana izumiranja međuovisnih vrsta zbog "efekta kaskade".
Znanstvenici u Australiji i Europi izradili su stotine virtualnih Zemlji sa po više od 33.000 vrsta kralježnjaka u tisućama prehrambenih lanaca širom planeta, "golemu računalnu mrežu 'tko jede koga'", rekao je jedan od autora istraživanja Corey Bradshaw, profesor na Sveučilištu Flinders.
"Sustavi za održavanje na životu"
Virtualni svjetovi omogućili su znanstvenicima da prate kako se vrste kreću i prilagođavaju novim uvjetima u okolišu i implikacije za izumiranja pojedinih vrsta.
Utvrdili su da će klimatske promjene biti odgovorne za najveći postotak izumiranja.
Ako pogledate kroz prozor za 87 godina, u prosjeku ćete vidjeti gotovo 30 posto manje životinjskih vrsta nego danas ako sve bude po starom, rekao je Bradshaw za AFP.
Istraživanje je utvrdilo da najveća prijetnja postoji na mjestima s najvećom bioraznolikošću - 36 visoko ranjivih područja s najviše jedinstvenih vrsta.
To je zato jer erozija prehrambenih mreža bogatih vrstama čini biološke zajednice osjetljivima za buduće šokove, rekao je Bradshaw, dodajući da je "riječ o tome da bogati gube svoje bogatstvo najbrže".
Istraživanje je objavljeno u trenutku kada UN-ov samit u Montrealu pokušava zaključiti povijesni "mirovni sporazum sa prirodom" i stati na kraj nekontroliranom uništavanju prirode.
Globalni napori da se ograniči globalno zagrijavanje često bacaju u drugi plan napore da se zaustavi uništavanje prirode, ali stručnjaci sve više upozoravaju da su dvije krize neodvojivo povezane.
Gubitak bioraznolikosti zbog klimatskih promjena na puno je načina daleko ozbiljniji od onoga što će klimatske promjene učiniti ljudskim društvima jer je bioraznolikost temelj sustava za održavanje života na Zemlji koji čini naše živote mogućima, rekao je Bradshaw, ističući da su zbog toga hitno potrebne politike za veliko i brzo smanjenje emisija stakleničkih plinova.
