Europska komisija već dulje vremena razmišlja o gradnji superračunala na području EU, koje bi služilo zemljama članicama i omogućilo Europi da uhvati korak s nekim drugim zemljama koje takvo računalo već imaju.

No, kako bi odlučili kakvo superračunalo Europi zaista treba, gdje bi se gradilo i tko bi ga s koliko eura financirao, Europska komisija pokrenula je konzultacije sa zemljama članicama. Pozvani su svi, od zemalja članica pa do tvrtki i institucija koje bi ga eventualno koriste, da izraze svoje mišljenje o budućem razvoju superračunala.

Kako ističu u Europskoj komisiji, rezultat konzultacija će pomoći podržati razvoj sljedeće generacije računala i podatkovne infrastrukture u Europi.

Računala visokih performansi imaju velik potencijal za znanost, društvo i ulaganje u Europsku uniju zbog svoje mogućnosti da analiziraju velike količine podataka u stvarnom vremenu. Ona mogu učinkovito rješavati društvene i znanstvene izazove u područjima kao što su razvoj personaliziranih lijekova, dekodiranje ljudskog mozga, predviđanje klimatskih promjena i ublažavanje velikih industrijskih i prirodnih katastrova.

U 2017. pregledu Strategije digitalnog tržišta, EK je najavila prijedlog za europsku inicijativu za računarstvo visokih performansi, ističući ga kao ključni element za budućnost europskih istraživanja i industrije. Za razvoj sljedeće generacije superračunala potrebne su velike investicije.

Upravo stoga je, ističu u Europskoj komisiji,  važno da zemlje članice, javni i privatni sektor udruže snage kroz europsku inicijativu.

Podršku za razvoj integriranog svjetskog računarstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture već su dale neke zemlje članice - Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovenija i Španjolska. Na žalost, Hrvatske na tome popisu nema, ali još ima vremena. Naime, EK planira prihvatiti inicijativu do 2018. godine.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju