Facebook i njegov šef Mark Zuckerberg, poput papige, već godinama ponavljaju kako im je na vrhu liste prioriteta privatnost i sigurnost korisnika te najveće društvene mreže u svijetu.
I iako su proteklih godina učinili neke pomake, uveli neke dodatne zaštitne mehanizme, još uvijek se prečesto događa da privatni podaci korisnika "procure" na internet ili padnu u ruke hakera i kibernetičkih kriminalaca.
Posljednji je u nizu slučajeva onaj s bazom podataka u kojoj su otkriveni podaci čak 267 milijuna Facebookovih korisnika.
Prije toga imali smo sličnu situaciju u kojoj je pronađena nezaštićena baza podataka koja je uključivala brojeve telefona, ali i druge podatke korisnika Facebooka. Problem je što korisnici nemaju neki konkretan način da zaštite svoje podatke, osim da obrišu Facebook i sve servise povezane s Facebookom i nadaju se da nitko od njihovih prijatelja nije nehotice Facebooku prepustio njihove podatke.
Naime, Instagram (i Facebook) prikupljaju i obrađuju informacije i sadržaj koji korisnici sami, dobrovoljno jer nitko ih ne prisiljava na to, objavljuju na društvenim mrežama. Podatke o mrežama i uređajima s kojima se spajaju, ali i način na koji koriste društvene mreže (što rade, s kim se dopisuju, koliko često, u koje doba dana i slično).
I da, korisnici su na to sve dobrovoljno pristali onog trenutka kad su pritisnuli kvačicu na rečenicu "Prihvaćam Uvjete korištenja" i potom gumb "Prihvaćam" prilikom registracije.
Tu treba spomenuti i to da nije baš uvijek Facebook jedini kriv za curenje podataka.
Dovoljno je prisjetiti se slučaja Cambridge Analytica kad su milijuni korisnika oštećeni, a njihovi podaci iskorišteni za ciljano političko oglašavanje, utjecaj na njihove stavove i razmišljanja i slično.
Također, brojni developeri ne baš čiste prošlosti koristili su Facebookov alat za razvoj aplikacija kako bi pristupili podacima korisnika, ali nisu se potrudili zaštititi te podatke kad su ih jednom preuzeli.
Bolja zaštita? Da, ali kad i kako?
Stručnjaci za sigurnost stalno upozoravaju kako su korisnici "komotni" i često ne obraćaju pažnju na stupanj zaštite svoga profila, pa ih stoga ne bi trebalo iznenaditi ako im se dogodi da im hakeri ukradu informacije ili čak identitet.
Jedan od poznatijih sigurnosnih konzultanta Frank Abagnale upozorava da većina korisnika svojevoljno otkriva podatke koji bi mogli biti iskorišteni protiv njih. Prije svega datum i mjesto rođenja.
Američka Federalna trgovinska komisija već je u nekoliko navrata kaznila Facebook zbog kršenja privatnosti korisnika i različitih sigurnosnih propusta. Isto su i, zahvaljujući GDPR-u, napravile i neke europske države.
No milijuni (ili milijarde, kad se sve zbroji) koje Facebook uplati u različite budžete ne znače ništa ako se ništa ne promijeni u praksi.
Stalno najavljuju da će ubuduće biti bolje. I stalno čitamo o novim sigurnosnim propustima i curenju podataka. Pa kako se onda zaštititi od eventualnog gubitka osobnih podataka ili krađe identiteta?
Budite oprezni, nemojte objavljivati na internetu ono bez čega biste mogli ostati i koristite zdrav razum te čvrstu lozinku.
