Postoji poprilična šansa da će mnoge osobe koje su se nedavno upisale na fakultet ili će to učiniti u idućih godinu-dvije, kada završe svoje obrazovanje, biti nezaposlene, odnosno da neće moći naći posao u svojoj struci. Dio zanimanja, uključujući i ona intelektualna, za koje je potrebna fakultetska diploma s vremenom će ili u potpunosti nestati ili će se radikalno smanjiti potreba za njima.
Pri takvom stanju stvari odluka o odabiru fakulteta, čini se, nikada nije bila važnija, a mnogi se pitaju trebaju li uopće upisivati fakultete ili im je bolje odmah sada sreću potražiti u nekim sigurnijim zanimanjima. A kako je pokazalo istraživanje koje je u SAD-u nad oko tisuću osoba koje pripadaju generaciji Z provela platforma za traženje poslova Zety, sve više mladih razmišlja o - obrtničkim zanimanjima i fizičkim poslovima.
Žele svrhu i sigurnost
Naime, čak više od 70 posto njih vjeruje kako će AI eliminirati potrebu za početnim korporativnim poslovima tijekom sljedećih pet godina, što jasno upućuje na to da bi mnogi, kada završe fakultet, mogli ostati nezaposleni. Barem u struci za koju su se godinama obrazovali. Upravo su im zbog toga sve zanimljivija obrtnička zanimanja koja uključuju fizički rad. Porast interesa za takvim poslovima, naglasila je stručnjakinja za tržište rada Jasmine Escalera, pokazuje želju generacije Z za svrhom, sigurnošću i kontrolom u svijetu kojim dominira umjetna inteligencija. Taj zaokret u razmišljanju nazvala je - aIksioznim zaokretom. Zbog straha, neizvjesnosti i nestabilnosti povezanih s umjetnom inteligencijom velik broj profesionalaca iz raznih industrija sada proaktivno mijenja smjer i karijeru.
Ne samo što su promjene pred nama radikalne već su one jako brze, tako da se od vremena kad upišete neki fakultet dok ga završite stvari na tržištu rada mogu toliko promijeniti da možda više neće biti potražnje za tim poslovima jer će ih odrađivati umjetna inteligencija.
Ono što tehnologija (još) ne može raditi jest fizički posao i zanimanja poput keramičara, vodoinstalatera, parketara, zidara i slično. Gotovo da nema osobe koja nije renovirala stan proteklih godina, a da se nije uvjerila koliko je majstore teško naći, dok je cijena rada višestruko porasla.
Prilagođavaju se AI-u
Uz veliki napredak robotike jednom bi i ta radna mjesta mogla biti ugrožena, no barem je zasad tehnologija inferiorna pred ljudima.
Isto istraživanje pokazalo je kako su mnogi mladi proaktivni kada su u pitanju njihove karijere - 43 posto njih prilagodilo je svoje planove AI-u, 40 posto uči nove vještine te se obrazuje kako bi dobilo certifikate, dok gotovo 30 posto njih mijenja poslove i traži potpuno nove karijere. Te karijere uključuju i fizičke, odnosno obrtničke poslove kako bi spremno dočekali budućnost u kojoj će upravo umjetna inteligencija imati snažan utjecaj na tržište rada.
Također, više od polovice njih smatra kako će upravo fizički rad i poslovi poput građevine, vodoinstalatera i sličnih biti manje ugroženi zbog umjetne inteligencije, dok 47 posto njih vjeruje kako su poslovi u kojima je fokus na radu s ljudima - poput zdravstva, obrazovanja i slično, također sigurni, dok isto za administrativne i slične poslove poput financija, ljudskih resursa, upravljanja projektima i slično misli samo 12 posto ispitnih.
Izvor: NY Post
