Globalne emisije CO2 iz energetskog sektora su na povijesnoj prekretnici: "Mislim da smo vrlo, vrlo blizu"

Globalna proizvodnja električne energije već bi ove godine zabilježila pad emisija stakleničkih plinova da nije suša, potencijalno povezanih s klimatskim promjenama, koje uzrokuju prelazak s hidroenergije na proizvodnju fosilnih goriva u Kini, SAD-u i Indiji.

tri vijesti o kojima se priča Kakvo iznenađenje VIDEO Vuk iznenadio znanstvenike: "Nisam mogao vjerovati vlastitim očima kad smo vidjeli snimku s kamere" 100 miljardi svijetlih točkica Japanski znanstvenici uspjeli ostvariti nešto dosad neizvedivo: Napravljena simulacija naše čitave galaksije - do zadnje zvijezde Problemi za ovaj servis Stigla je serija koja se čekala godinama i odmah je srušila Netflix

Svijet se ljulja na vrhuncu emisija u energetskom sektoru, ističe Malgorzata Wiatros-Motyka iz energetskog think tanka Ember sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Suša poremetila planove

Rad od kuće nije dobar samo za dio zaposlenika, već i za naš planet

Izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije najviše pridonosi emisiji ugljika, čineći oko 40 posto ukupnih globalnih emisija. Iako je brzi rast obnovljive energije doveo do predviđanja da će emisije u energetskom sektoru dostići vrhunac ove godine, ta prekretnica nije dosegnuta.

Wiatros-Motyka i njezin tim procijenili su emisije u energetskom sektoru koristeći podatke iz prve polovice 2023. godine u 78 zemalja, što predstavlja 92 posto potražnje za električnom energijom. Emisije za preostale zemlje procijenjene su korištenjem povijesnih podataka.

Njihovo izvješće pokazuje da su povećana proizvodnja vjetra i sunca te smanjena potražnja za energijom pridonijeli smanjenju emisija u nekoliko zemalja. To uključuje pad od 17 posto u Europskoj uniji, pad od 12 posto u Japanu i pad od 8,6 posto u SAD-u. U Indiji su emisije porasle za 3,7 posto, iako sporijom stopom nego prethodne godine.

Međutim, ta su smanjenja bila nadmašena porastom emisija od 7,9 posto iz kineskog energetskog sektora. Unatoč početku godine s nižim emisijama u usporedbi s prethodnom godinom, Kina je iskusila jaku sušu i toplinske udare, uzrokujući pad proizvodnje hidroenergije i rast proizvodnje ugljena.

Suše u SAD-u, Indiji i drugim zemljama također su dovele do globalnog pada proizvodnje hidroenergije od 8,5 posto, što je potencijalno označilo iznimno izazovnu godinu za hidroenergiju. Wiatros-Motyka nagađa da bi klimatske promjene mogle promijeniti vodeni ciklus, smanjujući kapacitet hidroelektrana. Ne znamo zašto je to tako. Je li to novo normalno?, pita ona.

Klimatske promjene će utjecati na hidroenergiju?

Minghao Qiu sa Sveučilišta Stanford sugerira da će, iako je prerano donositi zaključke na temelju jednogodišnjeg pada, klimatske promjene vjerojatno utjecati na hidroenergiju, posebno u određenim regijama.

Magnituda ukupne globalne promjene vjerojatno će biti mala, ali opskrba hidroenergijom u određenim regijama dramatično će se smanjiti, kaže on.

Nevidljive posljedice rata koje ćemo tek osjetiti: Rat u Ukrajini ima ogroman utjecaj na klimu

Znanstvenici su isto tako otkrili da su emisije iz globalnog energetskog sektora ostale gotovo nepromijenjene u prvoj polovici 2023. godine, povećavši se za samo 0,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Bez utjecaja suša, emisije iz energetskog sektora ove bi se godine smanjile za gotovo 3 posto. Wiatros-Motyka sugerira da još uvijek postoji mogućnost vrhunca emisija 2023. godine, ovisno o hidroenergiji i dinamici potražnje za energijom.

Vrhunac emisija iduće godine - zajamčen?

Bez obzira hoće li se vrhunac dogoditi ove godine, rast obnovljivih izvora energije praktički jamči da će se vrhunac emisija elektroenergetskog sektora dogoditi sljedeće godine. Izvori čiste energije spremni su zadovoljiti svaku novu potražnju za električnom energijom.

Mislim da smo vrlo, vrlo blizu prekretnice, zaključuje Wiatros-Motyka.

Izvor: New Scieentist