Vizije Elona Muska su grandiozne, a njegov pogled na život u budućnosti seže daleko izvan Zemlje, sve do Marsa, planeta koji bi ljudi za nekoliko desetljeća mogli kolonizirati. Mnogi će reći kako je to samo dio Muskove bujne mašte jer čovjek je zadnji put stupio na Mjesec početkom sedamdesetih, dok ljudska noga još nije stupila na Mars, no osnivač Tesle i svemirske kompanije SpaceX uvjeren je da ćemo postati interplanetarna rasa koja će ne samo posjećivati Mars već i živjeti na njemu. Za čovječanstvo to bi mogao biti neki "plan B" za slučaj da nam zaprijeti neki od scenarija kakve smo samo gledali u filmovima katastrofe te život na Zemlji više ne bude moguć.
Kad ćemo na Mars?
Uskoro! To je Muskov odgovor na pitanje kad ćemo na Mars jer prema najoptimističnijim planovima SpaceX-a, to bi moglo biti 2024. Dakle, već za pet godina prvi bi astronaut mogao napraviti još jedan mali korak za čovjeka koji će biti gigantski korak za čovječanstvo. Dok ne sumnjamo da ćemo jednom posjetiti Crveni planet, rok od pet godina trenutačno se zaista čini prekratak i pitanje je koliko je ostvariv jer je do tada potrebno riješiti brojne probleme i pronaći odgovore na veliki broj tehničkih, inženjerskih, ljudskih i drugih izazova koji stoje pred pothvatom takvog kalibra.
Ovom opsežnom i kompliciranom misijom, naravno, ne može upravljati i ne može je voditi samo jedna kompanija te u SpaceX-u priznaju da im treba pomoć – oni su primarno transportna kompanija koja će omogućiti infrastrukturu, odnosno letjelicu koja bi ljude trebala odvesti na Mars i vratiti ih na Zemlju. Za brojne druge stvari bez kojih je ova misija također neizvediva, poput dugotrajne pohrane ili stvaranja hrane i goriva direktno na Marsu, prikupljanja resursa, provođenja znanstvenih eksperimenata i slično, trebat će im pomoć specijaliziranih kompanija kako bi se Musk i ekipa mogli fokusirati na ono u čemu su najbolji – razvoj svemirske letjelice i motora dovoljno snažnih da ljude i oko 100 tona opreme pošalju sa Zemlje na Mars.
Starship
Letjelica s kojom će SpaceX krenuti u povijesnu misiju sastoji se od dva dijela – raketnih potisnika (s posebno razvijenim motorima Raptor) Super Heavy i same letjelice nazvane Starship, koja se, nakon lansiranja u orbitu, odvaja od raketnog pogona. Važna karakteristika cijelog tog raketnog sustava jest da će se njegova oba dijela moći vratiti na Zemlju i koristiti više puta, što će smanjiti troškove svemirskih misija u kojima će se koristiti. Osim za slanje na druge planete, Starship će se koristiti i za slanje opreme i satelita u svemir, a prema nedavnim informacijama, već je dogovoren prvi komercijalni let – 2021. nova Muskova raketa trebala bi u orbitu odvesti satelite jednog telekoma.
Cijeli Starship, dakle s raketnim pogonom i gornjih dijelom, velik je kao zgrada od 40 katova, bit će napravljen od nehrđajućeg čelika, a za gorivo će koristiti tekući kisik i metan. Snažno kućište rakete trebalo bi izdržati velike brzine i veliku toplinu kojoj će biti izloženo tijekom leta, pogotovo tijekom probijanja kroz atmosferu prema putu na Zemlji. SpaceX već provodi prve testove novih raketnih motora u Teksasu, gdje se na umanjenom konceptu nazvanom Starhopper testiraju mogućnosti raketnog pogona – na početku se rade samo mali tzv. skokovi od nekoliko centimetara, no cilj je što prije poslati letjelicu što više u zrak (i uspješno je vratiti, naravno), nakon čega namjeravaju početi s testovima na pravom modelu stvarne veličine.
Misija na Mars
Muskove su želje da ljudska noga stupi na Mars 2024. ili 2026., a prije prvih astronauta na površinu Crvenog planeta 2022. namjeravaju poslati dvije rakete s opremom i istraživačke misije na mjesta na koja žele sletjeti i poslati ljude, kako bi se pripremio teren za slijetanje i prve putnike na Mars. Nakon toga slijedi ljudska misija – dva astronauta te dvije dodatne svemirske letjelice s opremom, a što će sve nositi na Crveni planet, ovisit će o stanju na terenu, koje će saznati nakon prvih istraživačkih misija.
Putovanje do Marsa moglo bi trajati najmanje 80 dana (u jednom smjeru naravno), a Musk vjeruje kako bi se u budućnosti do Crvenog planeta moglo stići u samo mjesec dana.
Tijekom nedavnog nastupa na konferenciji Humans to Mars Paul Wooster iz SpaceX-a rekao je kako njegova kompanija pokušava pojednostavniti i smanjiti broj stvari koje je potrebno napraviti za uspješno provođenje misije na Mars. To se prvenstveno odnosi na iskorištavanje velikog kapaciteta Starshipa te bi na Mars u svim misija ponijeli svu potrebnu infrastrukturu, hranu i sve što im je potrebno za preživljavanje tijekom trajanja misije.
Neki od potencijalnih planova uključuju i postavljanje infrastrukture za buduće misije – neke vrste staništa u kojem bi astronauti živjeli, kao i postavljanje sustava za proizvodnju hrane, recikliranje i slično. Također, pitanje je i goriva za povratak na Zemlju, a ključ za uspjeh misije jest iskorištavanje resursa s Marsa (vode iz tla i ugljikova dioksida) za dobivanje tekućeg metana koji se koristi kao gorivo.
Kao opcije za energiju razmatraju se nuklearna i solarna energija, no da bi se proizvela dovoljna količina energije za uspjeh ovakve misije, potrebno je mnogo više energije u odnosu na ono što nam pružaju trenutačne tehnološke mogućnosti te u SpaceX-u vjeruju da će tijekom sljedećih godina naći učinkovito i provedivo rješenje.
Najteži tehnološki izazov
Kada jednom odbrojavanje za lansiranje rakete s prvom ljudskom posadom dođe do nule, upalit će se raketni motori i Starship će poletjeti i, nadaju se u SpaceX-u, postati dio (svemirske) povijesti. Kada odvede letjelicu u orbitu, dio s raketnim motorima (Super Heavy) odvojit će se od letjelice i vratiti na Zemlju, dok će se na samoj letjelici aktivirati motori koji bi do napuštanja orbite trebali potrošiti većinu goriva. Nakon toga slijedi ono što je Paul Wooster nazvao jednim od najtežih tehnoloških izazova koji stoje pred njegovom kompanijom i misijom na Mars – orbitalno punjenje goriva. Naime, kako bi Starship imao dovoljno goriva za put do Marsa, bit će potrebno napuniti tankove u svemiru te bi SpaceX trebao lansirati i dodatne letjelice s gorivom koje će u svemiru napuniti tankove Starshipa.
Cijena razvoja cijelog raketnog sustava trebala bi iznositi između 2 i 10 milijardi dolara, no stručnjaci koji prate svemirsku industriju kažu kako je ta gornja granica troška preoptimistična te neke procjene govore o troškovima od oko čak 20 milijardi dolara.
Depresija, poremećaji spavanja, dosada...
SpaceX i astronaute u ovoj misiji čekaju i brojni drugi izazovi pored tehničkih i inženjerskih jer čak i ako polijetanje, orbitalno punjenje goriva, slijetanje i postavljanje infrastrukture za malo duži boravak na Crvenom planetu prođu bez problema, astronauti će se suočiti s nekim drugim problemima poput radijacije, koja predstavlja veliki rizik za zdravlje te može uzrokovati kronične i smrtonosne bolesti poput raka.
Također, može doći i do problema u međuljudskim odnosima kakvi su zabilježeni tijekom nekih ekspedicija kada su ljudi vrijeme provodili izolirani u drukčijim uvjetima, poput npr. ekspedicije na Antartik iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je jedan član ekspedicije ubio kolegu zbog nevažne rasprave, a slično su pokazali i drugi eksperimenti i testiranja boravka u izolacijskim komorama koje za potrebe svemirskih istraživanja provodi NASA. Početkom devedesetih proveden je eksperiment Biosfera 2, koji je trajao dvije godine, a tijekom toga je osmero ljudi bilo zatvoreno u simulaciji samoodržive svemirske kolonije koja je testirala mentalne i fizičke granice posade te je i taj eksperiment pokazao brojne potencijalne probleme do kojih dolazi u izolaciji.
Ono što bi mogli očekivati astronauti koji se upute na Mars jest depresija, poremećaji spavanja, ekstremna dosada, kao i nerazumijevanje i loša komunikacija među članovima posade, što bi moglo uvelike ugroziti samu misiju. Astronauti moraju biti mentalno iznimno snažni, spremni na do sada nezamislive izazove i prepreke.
Mars 2050.
Ambicije i želje Elona Muska često su mnogo veće od trenutačnih mogućnosti njegovih kompanija i često kasni s najavljenim projektima – iako je pet godina, kako je nedavno rekao Musk, jako puno vremena, s obzirom na trenutačno stanje misije i razvoja letjelice, kao i poučeni prijašnjim iskustvima, ne bismo se trebali iznenaditi ako se planovi promijene i misija na Mars pomakne za koju godinu ili više godina.
Dugoročni je plan napraviti uvjete za koliko-toliko normalan život na tom planetu te bismo do 2050. mogli imati prvi grad na Marsu, a Musk je najavio kako će tada karta za odlazak na Crveni planet iznositi kao cijena jedne kuće na Zemlji, pri čemu će karta za povratak na naš planet biti besplatna. U optimističnom scenariju kakav zamišlja Musk, Mars bi jednog dana mogao postati baza iz koje bi ljudi počeli s osvajanjem drugih planeta u Sunčevu sustavu, što se neće dogoditi još desetljećima, ako uopće i dođe do toga.
Prvi korak u tom smjeru je osvajanje Marsa, a ako SpaceX uspije ispuniti svoje planove, već za pet godina prvi bi ljudi trebali stići na Crveni planet. Iste je godine planirana i nova NASA-ina misija na Mjesec, tako da bi 2024. mogla biti najvažnija godina u istraživanju i osvajanju svemira.
