Iako je pandemija brojnim tvrtkama i sektorima poremetila planove, IT sektor u cijelom svijetu bilježio je samo pozitivne rezultate. I hrvatski IT sektor već godinama bilježi izvrsne rezultate i stalni rast.
Stoga ne iznenađuje što su hrvatske IT tvrtke i cijeli sektor, privukli pozornost fondova i velikih tvrtki koje su spremne uložiti u njih. Fond rizičnog kapitala Prosperus Growth u manje od godinu dana uložio je u tri hrvatske IT tvrtke. Imali smo priliku porazgovarati s Vanjom Vlakom, Investment Directorom u Prosperus Growthu o tome što je privuklo ovaj fond da uloži u hrvatske tvrtke i njegovom viđenju hrvatskog IT sektora.
U fokusu naših ulaganja su tvrtke i sektori koji su propulzivni, koji imaju značajan razvojni potencijal, a čiji razvoj možemo snažno podržati implementacijom naše buy and build strategije. Okrenuti smo sektorima koji imaju potencijal širenja na globalno tržište, gdje kroz okrupnjavanje i konsolidaciju tržišta u kraćem razdoblju možemo razvijati značajne tvrtke. Tu za primjer možemo uzeti IT sektor, jedan od najbrže rastućih sektora uopće, a naša prva dva ulaganja bila su upravo u ovom području i u visokotehnološke tvrtke, u Neos i SV Group. U IT sektoru prepoznajemo neke nama izrazito zanimljive niše za ulaganja, pa smo slijedom toga pokrenuli Prosperus Technology Group, platformu fonda koja je fokusirana na cloud mangement i business analytics segmente. Platformu ćemo dalje razvijati kroz organski rast, ulaganja i akvizicije, želimo ju pozicionirati kao regionalnog leadera s iznimnim globalnim footprintom i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Uostalom, i naše treće ulaganje također je bilo u visokotehnološku tvrtku, samo ovoga puta u segmentu online izdavaštva. Riječ je o domaćoj tvrtki IntechOpen iz Rijeke, globalnom lideru na tržištu Open Access znanstvene literatura, odnosno e-knjiga. Ovdje vidimo značajan potencijal da kroz akvizicije izvan Hrvatske i ulaganja u tehnologiju ostvarimo višestruki rast u slijedećih nekoliko godina, pojasnio je Vlak.
Kako uopće birate tvrtke u koje ćete uložiti? Što je presudno prilikom odabira?
Ključni kriteriji kojima se vodimo su potencijal za daljnji rast i mogućnost suradnje s kvalitetnim menadžmentom koji ima jasnu viziju i jaku motivaciju da od tvrtke stvori tržišnog lidera. U našem fokusu nisu tvrtke koje prolaze kroz restrukturiranje, kao niti tvrtke čiji menadžment nema viziju razvoja i težnju prema višestrukom rastu. Kada ulažemo mi zapravo postajemo partneri postojećim vlasnicima i želimo s njima zajednički tvrtku učiniti tržišnim leaderom. Sigurni smo da upravo takva suradnja prirodno vodi ka povratu investicije. Tražimo tvrtke koje su dobre i potencijalne u određenoj niši, a istovremeno razmišljamo o mogućnostima dodatnih ulaganja u tu istu nišu. Nedavno smo razmatrali jednu tvrtku koja na regionalnom tržištu posluje jako dobro, čak je i vodeće u jednom segmentu proizvodnje. Ta tvrtka ima stabilnu mogućnost rasta, zapravo je sjajna po mnogim kriterijima i predložili bi da se u nju uloži, ali nema potencijala za okrupnjavanje, a vlasnici i menadžment nemaju ambicije za daljnji višestruki rast. Iz tih razloga nam nije odgovarala, nije se uklapala u našu strategiju.
Kako to da ste odabrali baš IT tvrtke?
IT sektor je, kako sam već napomenuo, jedan od najbrže rastućih sektora, u Hrvatskoj i globalno. Pandemija je ubrzala i promijenila određene procese na tržištima, što je značajno povećalo potrebu za proizvodima i uslugama iz IT industrije. Svi ti trendovi i inovativni koncepti, kao što su digitalizacija, migracija procesa online, povećanje online prodaje, upravljanje velikom količinom podataka itd., ranije su također bili prisutni, ali su se uslijed pandemije ubrzali i popularizirali te je došlo to ogromne potražnje. U aktualnoj situaciji IT sektor je sigurno jedan od najzanimljivijih za ulaganja. Također, važno je napomenuti da u Hrvatskoj postoje određeni visokokvalificirani resursi te da su hrvatske IT kompanije uključene u globalne IT trendove, što nas je navelo na zaključak da je upravo ovaj sektor jedan od najprimamljivijih za investicije. Kada provedemo našu konsolidaciju i planove koje imamo u tom sektoru, vjerujem da će jedna velika kompanija s više od 500 zaposlenika biti iznimno zanimljiva investitorima i značajnim IT tvrtkama u inozemstvu.
Možete li nam dati svoje viđenje hrvatskog IT sektora danas?
Hrvatski IT sektor u zadnje je vrijeme atraktivna tema i u fokusu je šire javnosti, ali možda u velikoj količini informacija iz brojnih izvora do izražaja ne dolaze ni dobre ni loše strane. To je trenutno sigurno jedan od najboljih sektora u Hrvatskoj i ima veliki potencijal za daljnji rast. Postoji veliki broj sjajnih poslovnih priča koje pokazuju da možemo biti uspješni i na globalnoj razini. Neke su se stvari morale poklopiti, kako se to uobičajeno kaže, da se te priče dogode i uspiju, prvenstveno know-how i poduzetnički duh osnivača. Međutim, potrebno je također biti objektivan i priznati da postoji jedan značajan broj IT tvrtki i IT stručnjaka koji ne proizvode veliku dodatnu vrijednost, već se pojavljuju kao podizvođači velikih inozemnih kompanija. Dodatno, jedan dio IT sektora radi tradicionalne poslove, da ih tako nazovemo, kao što su prodaja i servisiranje opreme za klijente. Iako to mogu biti profitabilni poslovi, oni neće dovesti do iskoristivosti cjelokupnog potencijala IT sektora. Veliki pritisak je trenutno na ljudskim resursima, odnosno na nedostatku istih. Mislim da se sve IT tvrtke trenutno susreću s nedostatkom iskusnih IT stručnjaka. Veliki broj njih odlazi raditi u inozemstvo, odnosno za inozemne tvrtke, što je danas daleko jednostavnije zbog work from home modela poslovanja, a nerijetko su velike inozemne IT tvrtke u mogućnosti ponuditi veće plaće od domaćih poslodavaca. Međutim, čak i da nemamo taj odljev stručnjaka u inozemstvo, domaće bi se tvrtke susretale s njihovim nedostatkom zbog trenutne ekspanzije IT sektora i sve veće potrebe za zaposlenicima. Vidljivi su određeni pozitivni trendovi u obrazovanju i razvoju IT stručnjaka, ali trebati će vremena da se to odrazi i na tržištu, da se trenutni nedostatak kadrova nadoknadi. Najvažnije je da naše tvrtke proizvode vlastite proizvode, da klijentima na globalnoj razini nude potrebne usluge i rješenja, a to će onda posljedično dovesti i do snažnije razvoja te boljih uvjeta rada i poslovanja općenito.
A kakva bi mu mogla biti budućnost?
To primarno ovisi o ključnim stakehodlerima u ovom sektoru, odnosno vlasnicima IT tvrtki i njihovim planovima. Smatram da je na tržištu potrebno izvršiti konsolidaciju, a vjerujem da će se upravo to i dogoditi. Morat ćemo stvoriti nekoliko većih kompanija koje će imati veći broj zaposlenika, koje će moći ponuditi nove proizvode i nova rješenja na globalnom tržištu i koje će na takvim inovativnim i visokotehnološkim proizvodima zarađivati više. Vjerujem da je uvoz stručnjaka neizbježan, jer trenutni pool kojim domaći IT sektor raspolaže jednostavno nije dovoljan. U svakom slučaju, zbog globalnih trendova, visoke stručnosti naših ljudi te pozitivne poduzetničke klime koja se stvorila mislim da je pred IT sektorom vrlo dobra budućnost, ali moramo biti na oprezu kako ne bi postali tek podizvođači drugih, većih tvrtki. Sigurni smo da ćemo kroz fond potaknuti konsolidaciju na tržištu i da ćemo uspjeti u stvaranju jedne velike platforme koja će biti globalno prisutan regionalni leader, a vjerujem da ćemo postati i jedna od najuspješnijih priča našeg IT sektora u budućnosti.
Što je po vama najveća prednost hrvatskih IT tvrtki, iz perspektive investitora? Na čemu bi trebali dodatno poraditi kako bi privukli još više investitora?
Ljudi su definitivno velika prednost i vrijednost domaćih IT tvrtki, zatim razumijevanje globalnih trendova i već spomenuta pozitivna poduzetnička klima koja se stvorila u sektoru, ali i motivacija vlasnika da naprave iskorak na globalna tržišta te dobra i kvalitetna rješenja. Što se tiče privlačenja ulagača, tu svakako postoji prostor za napredovanje u pripremama za kontakte s investitorima, u smislu boljeg prezentiranja trenutnog poslovanja i, što je daleko važnije, da su u mogućnosti kvalitetno prezentirati vlastitu viziju i planove. Ti planovi moraju imati čvrsta uporišta, jer investitori neće olako ulagati samo zato jer vlasnici tvrtki smatraju da imaju dobru ideju. Ranije sam spomenuo i konsolidaciju tržišta, a investitorima će zasigurno biti interesantnije veće tvrtke koje, između ostalog, mogu nastati i spajanjem više poslovnih subjekata.
Boje li se hrvatske tvrtke velikih investitora kao što je vaš fond rizičnog kapitala?
Ne vjerujem da se domaće tvrtke boje investitora ili fondova rizičnog kapitala, nisam to nikada tako doživio niti stekao takav dojam. Isto tako ne bih rekao da postoji fama oko fondova rizičnog kapitala, to nisu fondovi koji će doći i preuzeti kompanije. Rizični kapital u ovom slučaju zapravo je rizik za udjelničare, jer mi ulažemo u nešto što nosi određeni rizik, ali samim time i veći povrat. Međutim, primjetno je da nemaju svi vlasnici tvrtki jednako izraženu želju za rastom, kao ni spremnost za prepuštanje vlasništva fondovima ili nekim drugim investitorima koji će pomoći u rastu i razvoju tvrtke. Kada sam već to spomenuo, moram dodati kako su primjetne i generacijske razlike u pristupu i stavovima, jer su mlađe generacije vlasnika, kojih u IT sektoru ima puno, spremniji prepustiti veću kontrolu investitorima, s ciljem da njihove tvrtke postanu veće i bolje. Naravno, to nije pravilo, postoje i starije generacije vlasnika koje prihvaćaju ovakav koncept razvoja, ali kod mlađih je on ipak dominantniji.
Hrvatska bi 2023. trebala ući u eurozonu. Mislite li da će to utjecati na interes investitora za hrvatskim tvrtkama?
Mislim da ulazak u eurozonu neće uzrokovati neke značajnije promjene po ovom pitanju. Hrvatske tvrtke su već sada interesantne investitorima, dio smo Europske unije, naš monetarni sustav je stabilan, a uz to smo kao ekonomija značajno povezani s Eurom. Zato mislim da ulazak u eurozonu neće utjecati na procjene koje investitori provode prilikom donošenja odluka o ulaganju. Ono što bi možda moglo u određenoj mjeri utjecati na investicijsku klimu zapravo je potencijalno veća konkurentnost hrvatskih tvrtki u pojedinim segmentima. Time će i njihove valuacije biti veće, ali to će zavisti od tvrtke do tvrtke i od sektora do sektora.
