Muzejski dokumentacijski centar (MDC) objavio je prve podatke o online posjećenosti hrvatskih muzeja u prošloj godini, u kojoj su zbog zatvorenih vrata uslijed potresa i pandemije izgubili četiri milijuna posjetitelja, prema kojima su društvene mreže zabilježile najveću posjećenost.
Podatke o online posjećenosti dostavilo je početkom godine 116 muzeja, odnosno 122 uključujući podružnice, što je odaziv službenih muzeja od 69,7 posto. Analiza podataka pokazala je dosad najvjerojatnije najveći nesrazmjer online korisnika nasuprot fizičkima, iako je prvi put napravljena i ne postoje raniji podaci za usporedbu, napominju iz MDC-a.
Društvene mreže imale su najviše pregleda, klikova i interakcija - 20.172.343 kod 68,5 posto muzeja, najviše Facebook. Muzeje je pratilo 916.914 članova, muzejske postove pregledalo 17.777.637 online posjetitelja, lajkalo 1.340.847, komentiralo njih 309.547, a podijelilo dalje 258.388.
Među video kanalima prvo mjesto zauzima Youtube - video sadržaje kod 27 posto muzeja pregledalo je 99.290 korisnika, 18.670 inače prati njihove kanale, dok je 24.129 izrazilo 'lajkom' da im se sadržaj sviđa, a tek njih 319 je to pokazalo i prosljeđivanjem linka.
Komentara je bilo malo - tek 22, a veliki broj muzeja nije dostavilo podatke za video kanale, vjerojatno zato što su za produkciju video materijala potrebni određeni resursi.
Potrebno je što prije usustaviti mjerenje online podataka
Podaci o online posjećenosti odnose se na posjet mrežnim stranicama i društvenim mrežama, odnosno video kanalima, no iz MDC-a kažu da treba uzeti u obzir da se metrika tek uspostavlja, a nužna je za što bolju prilagodbu muzeja s obzirom na preseljenje sadržaja iz stvarnog u virtualno okruženje.
Također, više muzeja raspolaže podacima o posjećenosti (i angažiranosti) publike na društvenim mrežama, nego što raspolažu onima za mrežne stranice.
Hrvatski muzeji nešto su se slabije snašli u mjerenju posjeta svojim mrežnim stranicama (polovica službenih muzeja dostavila je podatke za tu metriku), a očitali su preko pet milijuna pojedinačnih posjeta (5.551.275), što je nekoć bila brojka fizičkih posjetitelja, napominje se u istraživanju.
Postoji mogućnost i da, s obzirom na to da dva velika muzeja nisu dostavila svoje podatke, stvarni brojevi su možda i dvostruko veći.
Ovisno o sadržajima, 533.340 pogleda imale su online zbirke, virtualne (online) izložbe njih 137.470, u virtualnim turama sudjelovalo je 242.186 korisnika, u edukativnim programima njih 31.852, u programima uživo 32.386, newslettere je čitalo 48.459 korisnika, dok je većina pregleda (2.652.055) bila usmjerena na ostale sadržaje mrežnih stranica.
Nadamo se da smo s ovim brojem fizičkih posjetitelja dosegli dno s kojeg će biti moguć samo uspon, a isto očekujemo za online posjetitelje, ustvrdila je u tekstu o istraživanju Tea Rihtar Jurić iz MDC-a.
Po njezinim riječima, prikupljeni podaci pokazuju veliki broj pregleda korisnika i reakcija, no uviđa se i neujednačenost, nedostatak podataka u pojedinim kategorijama, neizražavanje podataka po pojedinim kategorijama, izostanak kvalitativne procjene i ostala ograničenja.
Ovi silni klikovi pokazuju da hrvatski muzeji nude zanimljiv i relevantan sadržaj i u virtualnom okruženju, ali i da ima još prostora za razvoj kako usluga za korisnike, tako i analitike online posjeta, zaključila je.
