I Hrvatska je na meti cyber-kriminalaca: Stručnjak za Dnevnik Nove TV otkriva kada su građani najviše ugroženi

Zbog hakera koji vode pravi kibernetički rat u doba krize puno posla imaju i tajne službe. O tim je prijetnjama reporterka Dnevnika Nove TV Josipa Krajinović razgovarala s Gordanom Akrapom s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

DNEVNIK.hr | 24.11.2022. / 20:45 komentari

Galerija

tri vijesti o kojima se priča Mladić tipka na mobitel, ilustracija Rizik za sigurnost Imate neku od ovih aplikacija na svom pametnom telefonu? Odmah je izbrišite BYD Seal 06 EV Cjenovni rat Kinezima je cijenom gotovo nemoguće konkurirati: Za jednu Teslu, dobijete 2 BYD-ova nova Seala Boeing 787 Dreamliner Vrhunski zrakoplov za duga putovanja Što znamo o Boeing 787-8 Dreamlineru, koji se srušio na putu za London?

Hakeri se žele dokopati novca građana, ali i sabotažom - ključnih državnih resursa. Moguća meta su im sve institucije i ključne javne usluge. Kibernetički kriminalci vrebaju i na ključne državne resurse poput vode ili energije.

O tim prijetnjama za Dnevnik Nove TV govorio je Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

Domišljatim kibernetičkim kriminalcima pokušavaju doskočiti domaći IT stručnjaci. Na sigurnosnoj konferenciji čuo se i zabrinjavajući podatak - na dan se bilježi i do sedam milijuna različitih kibernetičkih napada.

Na konferenciji o kibernetičkoj sigurnosti predstavnici kompanija rekli su i da surađuju sa SOA-om.

To je uobičajen proces u modernim demokratskim državama gdje svaki dio društva ima svoju ulogu, svoj smisao i važnost. To je ono ispunjenje koncepta domovinske sigurnosti o kojem govorimo da ga treba u potpunosti implementirati. Država ima određene ovlasti koje može primijeniti u obrani od takvih napada iz kibernetičke domene, dok brojna znanja i mogućnosti postoje u privatnom sektoru. Tek se integracijom i suradnjom može osigurati obrana. Tako primjerice SOA može pomoći u identificiranju napadača, objasnio je Akrap.

Na upit koje to druge države žele podatke o našoj industriji i resursima, stručnjak je objasnio da to ovisi o ciljevima i zadaćama koji dobiju, ali da je većinom riječ o državama koje nisu članice Europske unije i NATO saveza, primjerice Rusija, Sjeverna Koreja, Srbija, Iran.

Oni svojim djelovanjem pokušavaju ukrasti podatke, ubaciti ili promijeniti postojeće podatke, objasnio je Akrap.

Slika nije dostupna Zaposlenici Mete primali su mito i hakerima davali pristup korisničkim računima Facebooka i Instagrama

Slika nije dostupna Znanost na udaru: Hakeri napali i zaustavili rad jednog od najvećih radioteleskopa na svijetu

Na upit koliko građani mogu biti sigurni da se neki podaci neće objaviti, kao primjerice zdravstveni podaci u Australiji koji su bili hakirani, stručnjak objašnjava da se to može dogoditi svima i da to ne bi bilo prvi put te da je veliki broj digitalnih napada baš s ciljem krađe osobnih podataka kako bi se prodavali na crnom tržištu.

Također je naglasio da su ljudi više izloženi preko mobitela, jer na njemu provode više vremena i više aktivnosti, nego preko računala.

Više pogledajte u videu.  

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 

Vezane vijesti

Još vijesti