Kolekcija kosti dinosaura u paleontološkom muzeju Alberta u Kanadi, u sebi je dosad krila jedan bitan detalj. Naime, znanstvenici su upravo u kostima dinosaura koje se nalaze u spomenutom muzeju pronašli dokaz da je karcinom bio kuga i u doba kad su oni vladali Zemljom (doba mezozoika, razdoblja trijasa, jure i krede).

Dosad je provedeno nekoliko studija koje su na neki način sugerirale, putem opće anatomije, da su dinosauri možda obolijevali od raka, no u tome nije bilo ništa čvrstog s medicinskog gledišta i mi smo otad odlučili krenuti u lov na rijetke bolesti kod dinosaura, pobliže rak, kaže David Evans, viši kustos odjela paleontologije Kraljevskog muzeja Ontario u Torontu.

Evans i njegovi kolege tako su još 2017. godine počeli proučavati kosti dinosaura u Kraljevskom paleontološkom muzeju Tyrell u Alberti, koji ima bogatu kolekciju fosila dinosaura.

Od stotinu kostiju dinosaura koje smo pregledali, pronašli smo jednu koja je bila kandidat za rak kostiju, rekao je Evans.

Kost koju su izdvojili kao najizglednijeg kandidata pripadala je centrosauru, dinosauru koji je tumarao područjem današnje zapadne Kanade prije 70 do 75 milijuna godina.

Centrosaur je rogati dinosaur. Bio je veličine današnjeg nosoroga i bliži je srodnik poznatijem tricaratosu, pa mu je i bio vrlo sličan. Na vrhu lubanje imao je kljun poput onog u papige. Imao je vrat poput triceratopsa i hodao je uokolo četveronoške i bio je biljojed, pojašnjava Evans.

Oblik raka koji su Evans i njegovi kolege zapravo otkrili u kosti toga centrosaura bio je posebno agresivan.

To bi ga učinilo posebno ranjivim protiv najvećih predatora tog vremena, koji su bili rođaci čuvenog T-rexa. Ne mislimo da je rak ubio ovu životinju, no da je imao vremena razviti se, sigurno bi bio smrtonosan, kaže Evans.

Tog centrosaura, kao i sve druge dinosaure pronađene na tom području, ubila je zapravo velika obalna poplava.

Čini se da je ta poplava ubila čitavo krdo tih rogatih dinosaura, centrosaura, koji su inače živjeli u velikim skupinama. Mi sumnjamo, iako to ne možemo dokazati, da bi se rak razvio u vrlo odmaklu fazu, jer je ta životinja uživala sigurnost krda. Da je kojim slučajem bio sam, s tako teškom bolesti, sigurno bi postojala velika šansa da postane plijen prije nego što se bolest razvije do tako kasne faze, pojasnio je Evans.

Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Lancet Oncology i kao takva predstavlja novi način za proučavanje paleontologije u fosilnim ostacima, kaže Evans.

Ovo otkriće stavlja dinosaure, na koje se često misli kao na gotovo mitska i moćna bića, među stvarne životinje. Jedinstveno je i otrežnjujuće to što su imali bolesti slične onima koje danas ima čovjek. Oni su bili strahovito patili zbog tih bolesti, a to im na vrlo neobičan način daje novi život u našim očima, ističe na kraju Evans.

Izvor: Sceintific American

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju