Ako imate osjećaj da ste se jednog jutra samo probudili i izgledate starije, vjerojatno niste pogriješili. Naime, nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Stanford pokazala je da u životu ljudi postoje dvije prijelomne točke u kojima većina ljudi - naglo stari.
I ne, nije u pitanju samo subjektivan osjećaj već naše tijelo dramatično ostari na molekularnoj razini.
Znanstvenici koji su proučavali različite molekule i mikrobiome u ljudskom tijelu otkrili su da se njihova brojnost ne mijenja postupno, već naglo i u točno određeno vrijeme. Kako su naveli u svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Aging, te brze promjene nastupaju (prosječno) oko 44. i 60. godine života.
Ne mijenjamo se samo postupno tijekom vremena. Postoje neke stvarno dramatične promjene, rekao je dr. Michael Snyder , profesor genetike i stariji autor studije. Ispostavilo se da je sredina 40-ih vrijeme dramatičnih promjena, kao i ranih 60-ih. I to je istina bez obzira na koju klasu molekula pogledate.
Kako ističu znanstvenici, ove promjene utječu na naše zdravlje - prvenstveno krvožilnog, ali i imunološkog sustava.
Tijekom svog istraživanja, znanstvenici su koristili podatke 108 ispitanika kako bi bolje razumjeli biologiju starenja. Ispitanici su davali uzorke krvi i druge biološke uzorke svakih nekoliko mjeseci tijekom nekoliko godina, a znanstvenici su u tim uzorcima pratili cijeli niz parametara - od RNK, proteina i metabolita, pa do promjene u mikrobiomima. Prikupili su govoro 250 milijardi različitih podataka koje su potom analizirali.
Otkrili su da se više od 80 posto molekula u ljudskom tijelu naglo mijenja u određenim periodima ljudkog života - najčešće sredinom 40-ih i ranim 60-im godinama.
To što se toliko dramatičnih promjena događa u ranim 60-ima možda nije iznenađujuće, pojasnio je Snyder, jer je poznato da se mnogi rizici od bolesti povezanih sa starenjem i drugi fenomeni povezani sa starenjem povećavaju u tom trenutku života.
No, promjena koja se događa sredinom 40-ih iznenadila je znanstvenike. Prvo su mislili da se promjena događa samo kod žena zbog ulaska u perimenopauzu i menopauzu, ali kad su pogledali podatke muških ispitanika, otkrili su da i oni ulaze u period promjene.
Ovo sugerira da iako menopauza ili perimenopauza mogu pridonijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim 40-ima, vjerojatno postoje drugi, značajniji čimbenici koji utječu na te promjene i kod muškaraca i kod žena. Identificiranje i proučavanje ovih faktora trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja, ističu znanstvenici.
Među ostalim, kod osoba u 40-im godinama uočene su značajne promjene u broju molekula povezanih s alkoholom, kofeinom i metabolizmom lipida, kardiovaskularnim bolestima te kožom i mišićima. S druge strane, kod osoba u 60-ima promjene su bile povezane većinm s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, imunološkim sustavom, radm bubrega, krvožilnom bolestima te kožom i mišićima.
Moguće je da bi neke od tih promjena mogle biti povezane sa stilom života ili čimbenicima ponašanja koji se grupiraju u tim dobnim skupinama, umjesto da ih pokreću biološki čimbenici, rekao je Snyder. Na primjer, disfunkcija u metabolizmu alkohola mogla bi biti posljedica povećanja konzumacije alkohola u srednjim 40-ima ljudi, što je često stresno razdoblje života.
Bez obzira na njihove uzroke, ističu znanstvenici, postojanje ovih skupina ukazuje na potrebu da ljudi obrate pozornost na svoje zdravlje, osobito u svojim 40-ima i 60-ima.
Savjetuju da se ljudi u 40-ima i 60-ima više bave tjelovježbom, kako bi zaštitili srce i održali mišićnu masu, ali i da smanje konzumaciju alkohola jer ga metabolizam, s godinama, sve teže rastvara.
