Kraj godine tradicionalno podrazumijeva podvlačenje crte i analizu proteklih 12 mjeseci. Neke su godine prepune događaja, druge nešto mirnije. No, ono što je svake godine sigurno, to je da ljudi diljem svijeta sve više koriste internet i različite internetske servise.
Servis CloudFlare, koji se brine za stabilan promet na internetu, napravio je iscrpan osvrt na internet i sve što se događalo oko njega u 2023. godini - CloudFlare Radar 2023. Mi vam donosimo najzanimljivije podatke i trenutke.
Promet na internetu porastao je za 25 posto
Internet svake godine raste i to zavidnom brzinom. Točnije, prema CloudFlareovim podacima, u 2023. godini promet na internetu porastao je za 25 posto. Sve je više uređaja koji su spojeni na tu svjetsku mrežu, a ljudi koriste sve više internetskih stranica, servisa i aplikacija.
Kako ističu iz CloudFlarea, postoje periodi kad je promet na internetu intenzivniji (poput pojedinih blagdana i praznika u svijetu), odnosno kad je manji (zbog zabrane pristupa određenim servisima u nekim zemljama), no u prosjeku je rast stabilan.
Android i dalje vlada
Najveći izvor internetskog prometa koji dolazi s mobilnih uređaja su Android mobilni uređaji. Ti se uređaji najviše koriste u Banladešu i Papa Novoj Gvineji. Zanimljivo, zemlje koje se ubrajaju u siromašnije, imaju veći udio Android mobilnih uređaja, dok se iOS uređaji češće mogu naći u "bogatijim zemljama".
Unatoč tome, prema podacima CloudFlarea, udio mobinog prometa sa iOS uređaja ni u jednoj zemlji nije prešao 70 posto, a u većini se nalazi na oko 50 posto. U Hrvatskoj je tako 82,9 posto prometa došlo od uređaja s Androidom, a tek nešto više od 17 posto s onih koji koriste iOS.
Više od 40 posto globalnog prometa dolazi s mobilnih uređaja
Tijekom posljednjih 15-ak godina, mobilni uređaji postali su neizostavan dio naših svakodnevnih života. Danas je gotovo nemoguće zamisliti funkcioniranje u modernom svijetu, bez mobilnog telefona. On nam je i telefon, ali i uređaj za zabavu, primanje informacija, plaćanje i slično.
Stoga ne iznenađuje da čak 42 posto internetskog prometa otpada na mobilne uređaje. U nekim je zemljama taj postotak i gotovo dvostruko veći (79 posto u Zambiji). No, u prosjeku se taj postotak kreće oko 50 posto. Najviši postotak prometa s klasičnih računala zabilježen je u Finskoj u kojem on iznosi čak 80 posto.
U Hrvatskoj je situacija, mogli bismo reći, ujednačena, s tim da je pristup internetu s mobilnih uređaja nešto češći. Prema podacima CloudFlarea 43 posto internetskog prometa u Hrvatskoj dolazio je s desktop računala, a 56,7 posto s mobilnih uređaja.
Google je i dalje broj 1
Od svih servisa koji su dostupni na internetu, Google je i dalje naj popularniji. Svoju popularnost djelomično može zahvaliti širokoj paleti različitih servisa koje nudi, kao i popularnosti Android operativnog sustava za mobilne uređaje. TikTok, koji je osvojio svijet tijekom pandemije i 2021. godine bio najpopularniji servis na internetu, pao je na četvrto mjesto. Binance je i dalje najpopularniji servis za kriptovalute.
Na drugom mjestu nalazi se Facebook, koji je uspio zadržati čelno mjesto unatoč TikTokovoj popularnosti.
No, u 2023. godini pojavili su se i neki novi igrači. Tako je OpenAI zauzeo vodeće mjesto po popularnosti u kategoriji generativne umjetne inteligencije.
Amazon je i dalje glavna internetska trgovina
Tijekom prošlih godina kineske internetske trgovine poput AliExpressa, Temua i sličnih osvojile srca (i novčanike), brojnih korisnika interneta. Tome u prilog govori i podatak da je u top 10 najpopularnijih internetskih trgovina, četiri upravo iz te zemlje. Amazon je i dalje na samom čelu ove kategorije, a dosadašnji pratitelj eBay, skliznuo je na treće mjesto.
YouTube i Netflix vladaju streaming scenom
Najčešće korištena platforma za streaming video sadržaja i dalje je Youtube, a slijedi ga Netflix (koji je ujedno i glavna video streaming platforma u svijetu). Nakon njih dolaze Twich, Roku i Disney Plus.
WhatsApp je i dalje odabir broj 1 za komunikaciju
Aplikacije i servisi za razmjenu poruka bilježe rast iz godine u godinu, no već je godinama WhatsApp na vrhu te ljestvice. Slijedi kineski QQ te Viber i Telegram.
U istraživanju nije uključen Appleov iMessae jer nema jedinstvenu domenu čiji se promet može analizirati.
Vlade i dalje najčešći razlog za nedostupnost interneta
Prema podacima CloudFlarea, u 2023. godini zabilježeno je više od 180 incidenata u kojima je internet bio nedostupan manjem ili većem broju ljudi. Brojni ti incidenti rezultat su odluka vlada da jednostavno onemogući pristup internetu u pojedinom području. U ostatku svijeta, najčešći razlog za nedostupnost interneta su tehnički problemi ili kibernetički napadi (jedan takav zabilježen je u lipnju u Rusiji).
U nekim slučajevima prekid pristupa trajao je tek nekoliko sati, u drugima i do sedam mjeseci (slučaj Manipura u Indiji). Što se Hrvatske tiče, CloudFlare nije zabilježio nikakav veći incident. Slučajevi u kojima korisnici u Hrvatskoj nisu mogli pristupiti internetu bili su kratkog vijeka i ograničeni na pojedina područja.
Brzina je sve veća, a najbrže je na...
Iako bismo mogli reći da brzina interneta nikad nije dovoljno velika, podaci pokazuju kako su brzine u nekim zemljama daleko iznad prosjeka. Tako je u Islandu, gdje je više od 85 posto svih pristupa na internet putem optičkog kabla, zabilježena brzina od 282,5 Mbps za preuzimanje i 179,9 Mbps za učitavanje podataka.
Iza Islanda slijede Španjolska, Mađarska i Južna Koreja. Hrvatska je s prosječnom brzinom od 95 Mbps, u sredini tablice i pokazuje da nam i nije baš tako loše, kao što nekad možda mislimo.
Blokira se relativno malo internetskog prometa
Prema podacima CloudFlarea, nešto manje od šest posto uklupnog svjetskog internetskog prometa je blokirano zbog sumnje na zlonamjerni kod ili pak zahtjeva korisnika. U Hrvatskoj je taj postotak tek oko 2,5 posto, pri čemu manji dio otpada na zaštitu od DDoS napada, a nešto veći na blokadu prema zahtjevima korisnika.
Botovi žive u SAD-u
Promet botova može se definirati kao bilo koji promet koji nije uzrokovao čovjek. Često nadziranje takvog prometa može ukazati na potencijalne zlonamjerne aktivnosti, no botovi mogu biti i korisni, kao što su to verificirani botovi. Radi se o botovima koje koriste velike svjetske tražilice za indeksiranje internetskih stranica, testiranje performansi ili kontroliranje dostupnosti. Stoga ne iznenađuje da najveći broj botova dolazi od velikih platformi koje svoje usluge pružaju u oblaku.
Tako ukupno gledano, 12 posto prometa od botova dolazi od Amazon Web Servicea, a nešto više od 7 posto od Googlea. To je ujedno razlog da čak trećina svjetskih botova "živi" u SAD-u, četiri puta više nego u Njemačkoj. Što se Hrvatske tiče, tek 0,06 posto svjetskog prometa botova potječe iz naše zemlje. Većina prometa botovima kod nas otpada na internetske pružatelje usluga kao što su velike telekomunikacijske tvrtke te Carnet.
Financijski sektor na udaru hakera, ali ne i u Hrvatskoj
Ukupno gledano u cijelom svijetu, financijski se sektor najčešće našao na udaru hakera, pogoovo u Europi i sjevernoj Americi. S druge strane u afričkim je zemljama najizloženiji napadima bio medicinski sektor.
No, u Hrvatskoj je situacija nešto drugačija. Iako su se tvrtke i organizacije u financijskom i medicinskom sektoru našle na meti hakera, najčešće su napadi bili usmjereni protiv vladinih i zakonodavnih organizacija.
Lažni linkovi i ucjene
Broj zlonamjernih elektroničkih poruka raste iz godine u godinu, a u njima su najčešći lažni linkovi koji vode na lažne stanice s namjerom krađe osobnih podataka žrtv ili pak poruke u kojima se skriva prijetnja i ucjena. Čak 80 posto zlonamjernih poruka sadržavalo je lažni link.
Gledajući prema 2024., trendovi uočeni u 2023. ukazuju na još povezaniju i tehnološki napredniju budućnost. Rastuća važnost umjetne inteligencije, stalna popularnost društvenih medija i dinamika razvoja e-trgovine i financijskih usluga sugeriraju budućnost u kojoj će se ljudi morati nastaviti prilagođavati prilikama i izazovima koji su pred nama.
