Bankarski i financijski sektor prolaze kroz velike promjene i pred njima su brojni tehnološki izazovi i konkurencija fintech startupa koja im uzima posao i klijente, a na koje banke nisu bile spremne. Tržište je dinamično i brzo se mijenja, a na te promjene reagirali su i regulatori donošenjem direktive PSD2 na području EU koja bi nam trebala omogućiti otvoreno bankarstvo, odnosno financijske usluge koje više neće biti pod monopolom banaka te brojne nove mogućnosti upravljanja našim financijama, plaćanjima i slično.
Za komentar o takvim promjenama koje su pred nama, ali i općenito o stanju na tržištu financijskih tehnologija i utjecaju tehnologije na bankarsko tržište teško da postoji bolji sugovornik od Chrisa Skinnera. Tehnološki i bankarski stručnjak, bloger, influencer i prema mnogima jedan od najvećih autoriteta kada su u pitanju financijske tehnologije, tj. fintech kompanije, gostovao je na konferenciji Digital Difference in Banking koju je u Londonu organizirao Microsoft, a koju smo posjetili i iskoristili za razgovara s Chrisom.
U razgovoru za Zimo poznati stručnjak prokomentirao je aktualne promjene na bankarskom tržištu, najavio svoju novu knjigu koja izlazi sljedeće godine te nam je otkrio svoje mišljenje o tehnologijama koje bi u budućnosti mogle donijeti radikalne promjene i disrupciju bankarske i financijske industrije.
Najbolji primjer otvorenog bankarstva
Recite nam nešto o promjenama koje bi PSD2 trebao donijeti bankarskom sektoru, kao i samim korisnicima bankarskih usluga.
PSD2 treba omogućiti otvorene API-e svim trećim stranama koje će moći pristupiti podacima banaka, naravno, ako korisnici daju svoje odobrenje. Trenutačno je problem što banke nisu olakšale pristup aplikacijskim programskim sučeljima te ne postoji jedinstvena struktura, tj. nema standardizacije API-a. Postoji cijeli niz noviteta i jednostavnih usluga koje možemo očekivati, a vjerojatno najzanimljivija stvar koju sam vidio dosad jesu banke koje zahtijevaju pristup podacima drugih banaka, bez trećih strana poput tehnoloških kompanija.
Dobar primjer u Velikoj Britaniji jest Yolt. Stvorili su aplikaciju koja omogućuje prikaz sve moje ušteđevine i investicija s raznih strana i drugih banaka. Integrirali su sve druge banke u jednu aplikaciju. Vjerojatno su najdalje došli s tim i to je po meni najbolji primjer otvorenog bankarstva.
Banke su sporo reagirale na promjene, no da li se danas, pod pritiskom fintecha, banke mijenjaju brže? Kakav je odnos fintech kompanija i banaka?
Promjene se događaju sve brže i brže, barem za većinu banaka. Prije deset godina kada je financijska kriza udarila SAD i Europu, banke su se morale baviti s krizom, a pojavili su se tehnološki startupovi s novim idejama u financijama, tzv. fintech kompanije i promijenili su igru. Neke fintech kompanije surađuju s bankama, dok su im druge konkurenti. Tri su kategorije fintecha – jedna vrsta fintecha pomaže bankama da rade ono što su uvijek radile, no brže i bolje uz pomoć tehnologije, druga vrsta pokušava zamijeniti ono što banke rade s novim tehnologijama, a treća vrsta pokušava raditi stvari s tehnologijom koje se nikada nisu radile.
Što vidite kao neku sljedeću veliki disrupciju u bankarskom sektoru? Što će biti s bankomatima i poslovnicama banaka?
Na kraju, keš će nestati. Imamo određene zemlje poput Kine – u kineskim velikim gradovima nitko ne koristi gotovinu, osim turista. Svi građani koriste aplikacije na mobilnim telefonima. Bankomati će na kraju nestati, što možemo očekivati da će se dogoditi tijekom sljedećih 20 godina. Bankovne poslovnice neće u potpunosti nestati, bit će ih puno manje i to je trend kojem svjedočimo već neko vrijeme. Neće u potpunosti nestati jer postoji potreba za interakcijom s ljudima, a kada je u pitanju novac koji nam je jako važan i problemi s novcem, tu je iznimno važna komunikacija s ljudima, ne s tehnologijom.
Ako govorimo o tome što će zaista dugoročno promijeniti bankarstvo, tu govorimo o stvarima poput kvantnog računarstva koje restrukturira cijelu prirodu današnje tehnologije, tehnologije distribuiranog legera i blockchaina, autonomnih baza podataka koje su decentralizirane. Decentralizacija s kvantnim računarstvom definitivno je game changer, ali trenutačno još ne znamo što to točno znači, predaleko je…
Dominirat će digitalni poslovi
Kao i u mnogima industrijama, automatizacija i umjetna inteligencija "kradu" poslove ljudima. Kakav tip zaposlenika će banke tražiti u budućnosti – hoće li to biti inženjeri, stručnjaci za strojno učenje i data science?
Upravo ste odgovorili na to pitanje. To će biti digitalni poslovi, ljudi koji upravljaju, održavaju i treniraju strojeve. Postoje brojna istraživanja o umjetnoj inteligenciji i budućnosti poslova i zaključak je da su ti poslovi vezani uz treniranje, održavanje, ali i objašnjavanje toga što strojevi rade.
No mislim da su najvažnije uloge one koje su povezane s ljudima – kada mislite o nečemu s emocionalnim kontekstom, tamo će ljudski poslovi procvjetati. Dobar primjer su spajanje i akvizicije kompanija. Ako netko pokušava kupiti moju kompaniju, treba mi netko tko će mi pomoći u shvaćanju situacije jer ne želim prodati svoju kompaniju, to je vrlo emocionalno. U takvim će situacijama ljudi imati ključnu ulogu – emocionalno upravljanje.
Recite nam nešto o vašoj posljednjoj knjizi Digital human.
Knjiga Digital Human objavljena je prošle godine i većinom je o tome kako se čovječanstvo mijenja s tehnologijom i u kontekstu financijskih usluga u kojima se rade nove stvari s upravljanjem novcem. Prije deset godina samo jedna od tri osobe imale su bankovni račun, a danas svi mogu imati nešto s financijama ako to žele, zbog mobilnih mreža. Knjiga je o načinima na koji mobilne mreže i financijska uključenost mijenjaju stvari, s velikom studijom slučaja o Alipayu i Ant Financialu iz Kine koji su među najvećim igračima financijske uključenosti.
Upravo završavam sljedeću knjigu koja će izaći u proljeće 2020. - Doing digital: Lessons from leaders o lekcijama lidera i bankama i njihovom digitalnom poslovanju, što su i kako napravili te dijeljenju tih iskustava i najvažnijih stvari koje ostali mogu naučiti.
