Jeremy White izvršni je urednik tehnološkog magazina Wired koji se u svom radu često susreće s najnovijom tehnologijom, upoznaje s nadolazećim trendovima i promjenama koje su posljedica novih tehnologija. Od Interneta stvari do umjetne inteligencije, od pametnih domova do pametnih gradova, letećih automobila i autonomnih vozila, White je u nekom trenutku pisao o svakoj od tih tema.
Uoči dolaska na WinDays Jeremy White odgovorio nam je na nekoliko pitanja o novim tehnologijama, ali i kako će se one odraziti na naš svakodnevni život.
Izvršni ste urednik Wireda, pa možemo reći da ste dobro upoznati s najnovijom tehnologijom. Možete li nam dati uvid u to što nas čeka u sljedećih pet godina? Koje će tehnologije ući u svakodnevnu upotrebu, a koje će nestati?
U sljedećih pet godina vidjet ćemo sve rašireniju upotrebu umjetne inteligencije i strojnog učenja. Trenutno je ono što smatramo umjetnom inteligencijom zapravo veoma uski dio umjetne inteligencije - što se najbolje vidi u našim ograničenim interakcijama s uređajima kao što su Alexa i Google Assistant. No to je samo početak, baš kao što je i Model T Forda bio u automobilskoj industriji. Svijet tehnologije uči veoma brzo, pa će tako i primarno sučelje s računalima i tehnologijom sve više biti glas, a ne dodir.
U posljednje vrijeme možemo čuti različite stavove o umjetnoj inteligenciji. Neki kažu da će pokoriti svijet, drugi da će učiniti svijet boljim. Koje je vaše mišljenje?
Wired uvijek zagovara optimistično stajalište. Umjetna inteligencija vjerojatnije će spasiti vaš život nego ga oduzeti. Mnogi se boje vojske ili robota kao u Terminatoru koji nailaze na horizontu. No istina je da se umjetna inteligencija uvelike koristi u zdravstvu te je u mnogo slučajeva spasila živote ili dijagnosticirala bolesti mnogo preciznije nego ljudi.
Činjenica je da će umjetna inteligencija neke poslove učiniti nepotrebnima, no stvorit će neke nove. Koja je industrija u najvećoj opasnosti da ju preuzmu automatizirani roboti?
Pa, neki će se poslovi drastično promijeniti, no drugi će se uvelike poboljšati jer će monotone i repetitivne zadatke preuzeti umjetna inteligencija. Prisjetite se, jedini posao koji je postao suvišan u industrijskoj revoluciji bio je operater dizala.
Područje u kojem već vidimo utjecaj umjetne inteligencije na posao jest u analizi i obradi podataka, koji su inače obavljali činovnici. Umjetna inteligencija nadmoćna je u analizi i obradi velikih količina podataka brzo i precizno, tako da je to i razumljivo.
I u nekim dijelovima bankarskog sektora također će se vidjeti promjena uvođenjem umjetne inteligencije. Banke poput HSBC-a već rade s različitim kompanijama, među ostalima i s Googleom, upravo na tome. Čak i neka područja novinarstva, kao što su pisanje sportskih izvještaja, prelazi u ruke umjetne inteligencije – ali ne previše dobro.
Kreativne industrije bit će posljednje koje će dotaknuti umjetna inteligencija –ne možete imitirati ljudski duh i kreativni naboj. Barem to, srećom, neće biti moguće još dugo vremena.
Već imamo algoritme koji “pišu” kratke vijesti. Kako će šira uporaba umjetne inteligencije utjecati na novinarstvo u budućnosti? Hoće li promijeniti način na koji novinari rade?
To ćemo tek vidjeti. Ako čitate članke koje je napisala umjetna inteligencija, vidjet ćete da su oni lako prepoznatljivi te se jasno vidi da u njihovu stvaranju nije sudjelovao čovjek. No, istovremeno, oni izvještavaju o činjenicama jasno i točno, ali je stil robotski i krajnji je rezultat da je članak dosadan za čitanje.
Taj ljudski element, kreativnost i maštovitost, ono je što će učiniti nezamjenjivima prave novinare i u budućnosti.
Promijenit će se naša mogućnost da pretražujemo internet i baze podataka u potrazi za informacijom – moći ćemo ih pretraživati brže i više, a to će biti prava prednost za pametne novinare.
Kibernetička sigurnost veoma je aktualna tema, a umjetna će inteligencija odigrati veliku ulogu u kibernetičkoj obrani u budućnosti. No može li umjetna inteligencija nadmašiti stručnjaka? I što ako hakeri počnu koristiti umjetnu inteligenciju?
Već ju koriste i nijedan sustav nije u potpunosti siguran. Sve se može hakirati. Pitanje je samo koliko je teško ili lako hakirati nešto.
Uloga umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti samo će rasti – i na strani napada, i na strani obrane. Tvrtke koje se sad time bave bit će u puno boljoj poziciji u budućnosti. Oni koji ignoriraju novi svijet koji se rađa oko njih bit će ranjivi na kibernetičke napade.
Jedna od ozbiljnijih prijetnji dolazi iz tehnologije kvantnih računala i njihova potencijala da razbiju prethodno neprobojne šifre i enkripcije u samo nekoliko dana ili sati.
Sve više proizvoda (npr. pametni telefoni, pametni uređaji...) koristi umjetnu inteligenciju kako bi "pomoglo" svojim korisnicima. No koliko zaista pomažu? I što možemo očekivati od umjetne inteligencije u budućnosti?
Digitalni asistenti mogu pružiti ograničenu pomoć, no to će se promijeniti u sljedećih pet do deset godina. Paljenje i gašenje svjetla ili podešavanje scenarija koje će pametni uređaji prepoznati samo je početak korisničkog Interneta stvari.
No to nije prava umjetna inteligencija.
Kad napokon dobijemo pravu, osobnu umjetnu inteligenciju, to će biti nešto potpuno drugačije.
Tvrtke poput Six Five Labsa, koja je razvila Viv, a potom ju je kupio Samsung, dobar su pokazatelj u kojem se smjeru kreće umjetna inteligencija i kako će nam bolje moći pomagati na našim osobnim uređajima u budućnosti.
Još nismo vidjeli Viv ni na jednom uređaju, ali kad dođe, moći će sama pisati svoje programe kako bi vam odgovorila na vaša pitanja, što će ju učiniti snažnijom i korisnijom.
U Wiredu ste zaduženi za testiranje cijelog niza različitih proizvoda, među kojima su i superautomobili i autonomna vozila. Što mislite, kad ćemo vidjeti autonomna vozila u svakodnevnom životu? Koja je najveća prepreka koju njihovi proizvođači moraju riješiti?
Mislim da će postati svakodnevna pojava za pet do deset godina. Pri tome mislim na četvrti ili peti nivo autonomije – ne nivoe koje sad vidimo, a koji uključuju kontrolu brzine i smjera na autocesti.
Autonomna logistika i dostava imat će velik utjecaj, veći nego osobna autonomna vozila.
Jasno je da je tehnologija mnogo naprednija nego zakoni i regulative. Proizvođači automobila usavršili su tehnologiju prije nekoliko godina, a sad ju samo dorađuju kako bi bila preciznija i jeftinija za implementaciju.
Vlade i zakonodavna tijela, ali i osiguravajuća društva, međutim, nemaju ideju kako restrukturirati svoje organizacije ili zakonodavne okvire kako bi obuhvatili ove promjene.
I posljednje pitanje. Kad već govorimo o superautomobilima, vjerojatno ste čuli za Rimčev C_Two, automobil koji je zapravo tehnologija na kotačima –od baterija do tehnologije prepoznavanja lica i umjetne inteligencije. Što vi mislite o njemu?
Tvrtka je već objavila da su prodali gotovo svih 150 C_Two. A govorimo o automobilu koji stoji 1,7 milijuna eura i za koji kupci odvajaju dodatnih pola milijuna eura kako bi ga prilagodili sebi. Očito postoji velik interes za ovim automobilom. Pokazali su da znaju napraviti automobil.
A što se tiče prepoznavanja lica – moguće ga je hakirati, pa će biti zanimljivo vidjeti kako planiraju osigurati vaš milijun funti vrijedan automobil u praksi.
No moram reći da su podaci veoma, veoma impresivni. Jedva čekam da se provozam u njemu.
