Nakon blagdana većina ljudi može se pohvaliti s nekoliko kilograma viška. Nekima će za rješavanje tih kilograma biti potreban koji tjedan, dok se drugi pomire sa sudbinom i činjenicom da ti kilogrami trajno ostaju.
No nova studija koju su proveli danski znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu, a koja je objavljena u časopisu Microbiome, otkrila je zašto neki tijekom blagdana dobiju nekoliko kilograma viška, dok se na druge kilogrami ne lijepe. Iako i jedni i drugi jedu istu vrstu hrane i u istim količinama.
Analizom fekalija ispitanika, a posebno mikroba koji se u tim fekalijama nalaze (mikrobiota), znanstvenici su otkrili kako oko 40 posto sudionika studije u svojim probavnim sustavima ima mikrobe koji u prosjeku izvlače više energije iz hrane. Iako to zvuči kao pozitivna stvar, znanstvenici sumnjaju da bi upravo to mogao biti ključ zašto dio populacije prikupi više kilograma, iako jedu istu količinu hrane.
Možda smo otkrili ključ za razumijevanje zašto neki dobivaju više kilograma od drugih, čak i ako jedu jednako, ali moramo provesti dodatna istraživanja, istaknuo je glavni autor studije, profesor Henrik Roager.
Prilikom istraživanja znanstvenici su proučavali koliko je energije preostalo u fekalijama kako bi mogli procijeniti koliko su mikrobioti učinkoviti u izvlačenju energije iz hrane. Istovremeno su proučavali i sastav samog mikrobiota kod svakog ispitanika.
U konačnici su ispitanike, ovisno o sastavu njihovih mikrobiota, podijelili u tri grupe - B-tip (Bacteroides), R-tip (Ruminococcaceae) i P-tip (Prevotella).
B-tip je najčešće povezivan sa zapadnjačkim načinom života koji je siromašan ugljikohidratima kojima se mikrobioti hrane, a koji se inače mogu naći u voću i povrću. U usporedbi s njim, P-tip se povezuje s prehranom bogatom takvim ugljikohidratima.
Upravo je B-tip mikrobioma pronađen kod 40 posto ispitanika kod kojih je utvrđeno da učinkovitije izvlače nutrijente iz hrane. Također, ti ispitanici bili su otprilike 10 posto (oko 9 kilograma) teži od ostalih.
Metabolizam hrane kod bakterija oslobađa dodatnu energiju u obliku, primjerice, masnih kiselina, koje naše tijelo može koristiti za energiju. Ali ako konzumiramo više nego što trošimo, dodatna energija koju nam pružaju bakterije u probavnom sustavu tijekom vremena može povećati rizik od pretilosti, pojasnio je profesor Roager.
Znanstvenici su proučavali i koliko dugo hrani treba da prođe put od usta, kroz probavni sustav i bude izbačena iz tijela. Smatrali su da oni kod kojih je vrijeme probave dulje izvlače više energije iz hrane, no istraživanje je pokazalo upravo suprotno.
Sudionici istraživanja koji su imali B-tip bakterija, koji izvlači najviše energije iz hrane, također imaju i najbržu probavu.
Iako bi sporija probava, u teoriji, trebala omogućiti izvlačenje više energije, učestalost stolice bila je suprotna od onoga što smo očekivali, istaknuli su znanstvenici u studiji.
Finding connections between the gut microbial community and energy extraction from food from Research Square on Vimeo.
Kako dodaju, rezultati studije pokazali su da pretilost možda nije povezana samo s kvalitetom hrane koju pojedinac unosi u svoje tijelo ili količinom tjelesne aktivnosti već i sa sastavom mikrobioma u probavnom sustavu.
Ranije studije već su pokazale kako je mikrobiom svake osobe jedinstven i ovisi ponajprije o načinu života, prehrani, ali i genetici. Isto tako, znanstvenici su već dokazali da je transplantacijom mikrobioma moguće promijeniti sliku mikrobioma primatelja i tako utjecati na njegovo zdravlje. U slučaju ove studije, to bi moglo značiti i da bi se moglo transplantacijom mikrobioma mršavih ljudi utjecati na težinu kod osoba koje su pretile. Barem u teoriji.