Posljednjih tjedana i mjeseci svjedočili smo vrlo intenzivnim, agresivnim i što je možda potrebno posebno istaknuti, vrlo raširenim cyber-napadima na stotine milijuna računala diljem svijeta. Iako u takvim situacijama nikada, ali baš nikada ne treba dizati paniku, nema smisla niti umatati činjenice u celofan i glumiti da stvari nisu opasne. A jesu, i to poprilično opasne, jer hakerima koji se bave ovakvim stvarima više nisu cilj samo privatna računala, nego su i sve češće cyber-otmice u kojima su žrtve hoteli, javne ustanove, bolnice i slični subjekti od ogromnog javnog i poslovnog značaja. Ono o čemu se vrlo malo ili nikako raspravlja jesu neizravne posljedice hakerskih napada koji kao rezultat nude nedostupnost internetskih servisa, javnih i privatnih računalnih mreža, iako je jasno da takve situacije imaju ogroman utjecaj na gospodarstvo i ekonomiju. Je li pretenciozno konstatirati kako bi cyber-napadi mogli biti pogubniji za globalnu ekonomiju od prirodnih katastrofa, pogotovo u trenutku kada našom predivnom Dalmacijom divljaju nezapamćeni požari kataklizmičkih razmjera?
Možda prirodne katastrofe i nedostupnost “mreže svih mreža” i nisu za usporedbu, jer u prirodnim katastrofama pod udarom su i ljudi i njihova imovina, no stručnjaci iz prestižne londonske tvrtke Lloyd’s koja se bavi osiguranjima i procjenama rizika objavili su iscrpno izvješće koje dokazuje kako bi u najcrnjim scenarijima cyber-napadi mogli gotovo uništiti ekonomiju i gospodarstvo. Kao referentna točka za istraživanje, kada su u pitanju Sjedinjene Američke Države, uzet je famozni uragan Katarina koji je u konačnici izazvao štetu u vrijednosti od 108 milijardi američkih dolara (oko 700 milijardi kuna). Za usporedbu, ako bi podatkovni centri koji osiguravaju usluge u oblaku za brojne tvrtke samo nekoliko dana bili nedostupni, šteta se procjenjuje na 50 milijardi američkih dolara odnosno otprilike 323 milijarde kuna. Lloyd’s donosi i podatak iz Somalije, gdje je jedan od brodova oštetio glavni podvodni kabel pa je cijela zemlja ostala bez pristupa internetu, zbog čega je dnevno gubila 10 milijuna američkih dolara. Naravno, gospodarstvo ove afričke zemlje teško je usporedivo s nekom bogatijom zemljom, ali jasno je da šteta nije samo financijska.
Svi putnici ostali su zarobljeni u Somaliji, liječnici i bolnice nisu mogli do baze podataka o bolesnicima, narudžbama, tvrtke nisu mogle raditi, zapravo je sve bilo blokirano. Kada bi se takav scenarij replicirao u nekoj od razvijenijih europskih zemalja, šteta bi bila ogromna i vjerojatno bi se sanirala mjesecima, možda čak i godinama, upozoravaju iz Lloyd’sa. Uostalom, sam podatak da su svi cyber-napadi iz 2016. prouzročili ukupnu štetu od 450 milijardi američkih dolara na globalnoj razini, dovoljno su upozoravajući. A ova je godina daleko intenzivnija kada su u pitanju napadi na internetsku infrastrukturu i računalne mreže. Cijelo izvješće koje je objavio Lloyd’s možete preuzeti ovdje.
