Posljednjih godina nosivi uređaji poput pametnih fitness narukvica, pametnih satova, a sad i pametnih prstena, za mnoge su postali neizostavan dio brige za vlastito zdravlje. Jer svaka nova generacija tih nosivih uređaja dolazi s novim senzorom i algoritmom koji, barem tako tvrde, još bolje prati neku tjelesnu metriku i pokazuje nam u kakvoj smo formi, koliko spavamo i kako da to poboljšamo. No, jesu li ti uređaji zaista precizni i može li im se vjerovati?
Ukratko odgovor je - kompliciran.
Grupa znanstvenika iz Irske okupila je svu znanstvenu literaturu i napravila detaljnu recenziju kojom su pokušali doći do odgovora koliko su i jesu li uopće, nosivi uređaji precizni u svojim mjerenjima. Kako je u članku za The Conversation pojasnila Cailbhe Doherty sa Sveučilišnog koledža u Dublinu, rezultati njihove analize pokazali su da, gledano općenito, nosivi uređaji zaista mogu mjeriti ono što tvrde da mogu i to s relativno malim postotkom pogreške.
Primjerice, mjerenje broja otkucaja srca mjere sa stopom pogreške od plus/minus tri posto, ovisno o čimbenicima kao što su vrsta aktivnosti, boja kože i slično. Također, dodaje, nosivi uređaji mogu precizno izmjeriti varijabilnost otkucaja srca i pokazuju dobru osjetljivost na otkrivanje aritmije. Sposobnost nosivih uređaja da to točno mjere je bolja kada se ta predviđanja generiraju tijekom vježbanja (umjesto u mirovanju).
No, ima i mjerenja koja nisu baš toliko precizna, a ljudima su važna. Primjerice, broj koraka koje osoba napravi u danu. A upravo je to jedna od glavnih značajki zbog koje ljudi nose takve nosive uređaje.
Irski tim otkrio je da nosivi uređaji, u prosjeku, prikazuju devet posto manji broj koraka, no što osoba zaista napravi. Još su veća odstupanja bila kad je u pitanju izračun potrošnje energije tijekom aktivnosti. Tu je raspon pogreške bio od -21,27 posto do 14,76 posto, ovisno o uređaju i aktivnosti.
Zanimljivi su rezultati bili kod uređaja koji prate kako korisnik spava. U prosjeku češće precjenjuju vrijeme i učinkovitost spavanja i to za više od 10 posto. Kad je u pitanju bilježenje vremena kad je osoba zaspala odnosno kad se probudila, pogreške su ogromne. Naime, u usporedbi sa zlatnim standardom koji se koristi u studijama spavanja, odstupanja su bila između 12 i čak 180 posto.
I što to onda znači za prosječnog korisnika? Treba li vjerovati tvrdnjama proizvođača i brojkama koje mu se ispisuju na zaslonu ekrana?
Irski znanstvenici savjetuju da tim tvrdnjama korisnici pristupaju s dozom skepse. Naime, s obzirom na brzinu kojom novi uređaji dolaze na tržište i nedosljednim metodologijom ispitivanja, teško je sa sigurnošću reći je li svaka značajka u nekom nosivom uređaju točna.
Stoga, koristite podatke koje dobivate sa pametnog uređaja kao smjernice, a ne čvrste podatke. I nemojte se živcirati ako, prema vašem uređaju, niste ostvarili zadani cilj od 10 tisuća koraka dnevno. Možda i jeste, ali je on to "zaboravio" zabilježiti.
