Još nije razvijena svijest o globalnoj prijetnji gubitka kisika u oceanima

Europski odbor za istraživanja mora smatra kako će smanjenje emisije stakleničkih plinova, ograničavanje unosa hranjivih tvari i organskog otpada, smanjenje čimbenika stresa i povećanje zaštite morskih ekosustava pomoći smanjiti gubitak kisika i negativnih posljedica tog gubitka.

Hina | 16.06.2023. / 12:09 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

Tu pojavu treba prepoznati kao jednu od glavnih prijetnji morskim ekosustavima i uključiti je u buduće strategije upravljanja planetarnim zdravljem međuvladinih tijela i okvira na visokoj razini, naglasio je Europski odbora za istraživanja mora (European Marine Bord, EMB), a priopćio u petak Institut Ruđer Bošković (IRB).

tri vijesti o kojima se priča Haker, ilustracija I pretvorili u kriptovalute Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka Rijetki fenomen Astronautkinja na Međunarodnoj svemirskoj postaji uhvatila "crvenog duha" Vrijeme na Zemlji, ilustracija zemlja je poludjela Znanstvenici upozoravaju: Dolazi dan kakav čovječanstvo još nije doživjelo

EOIM je to poručio u povodu objave dokumenta Future Science Brief on Ocean Oxygen u kojim su izneseni uzroci i posljedice ove pojave te preporuke za upravljanje, istraživanje i praćenje oceana u budućnosti, au izradbi dokumenta je pod koordinacijom EMB-a sudjelovao i IRB.

Slika nije dostupna Novo istraživanje u kojem su sudjelovali znanstvenici s IRB-a rasvjetljava mehanizme razvoja malignosti uzrokovane HPV-om

Voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava na IRB-u te članica radne skupine EMB-a koja je objavila taj dokument Irena Ciglenečki-Jušić istaknula je kako unatoč evidentnim činjenicama, zabrinjavajuće što još uvijek nije dovoljno razvijena svijesti o globalnoj prijetnji gubitka kisika u oceanu.

Po njezinim riječima na primjeru Rogozničkog jezera u Hrvatskoj kojeg istražujemo zadnjih trideset godina, naučili smo puno o biogeokemijskim procesima kao i o deoksigenaciji u moru.

Rogozničko jezero se smatra ekstremnim, visoko eutrofnim morskim sustavom koji je pod stalnim utjecajem meteoroloških i oceanografskih prilika Jadrana, ali i turističkih aktivnosti poput skakanja, plivanja ili ronjenja, rekla je dodavši kako je utjecaj tih prilika, zbog malog volumena i izoliranosti jezera, nekoliko puta izraženiji nego u ostatku Jadrana, te se stoga razmišlja i o višem stupnju zaštite jezera.

Pojasnila je kako je glavna karakteristika jezera sezonsko uslojavanje vodenih slojeva na gornji sloj bogat kisikom, srednji sloj, koji je zbog ljubičastih sumpornih bakterija obojen u ljubičasto te pridneni sloj bez kisika, kojeg karakterizira potpuni mrak i visoke koncentracije toksičnog amonijaka i sulfida.

Povremeno, napomenula je, no sada sve češće, dolazi do izmiješavanja tih slojeva s potpunim gubitkom kisika u jezeru, što dovodi do drastičnih promjena kako u boji jezera tako i funkcioniranju ovog ekosustava.

Slika nije dostupna IRB predstavio spektrometar masa, instrument za analizu proteina

Zbog svega navedenog, Rogozničko jezero se smatra prirodnim laboratorijem tzv. mikrokozmosom za praćenje promjena u okolišu, a u novije vrijeme pokazalo se idealnim i za praćenje transporta i donosa pustinjske prašine iz Sahare na područje srednjeg Jadrana, rekla je Ciglenečki-Jušić.

Pojava sve većeg gubitka kisika u oceanima naziva se deoksigenacija oceana. Uzrok sve većoj deoksigenaciji je globalno zatopljenje uzrokovano djelovanjem ljudi te donos hranjivih tvari s kopna. Niska razina kisika potiče stvaranje stakleničkih plinova i toksičnih spojeva te pogoršava kvalitetu vode, što negativno utječe na morske ekosustave kao i na dostupnost morskih resursa lokalnim zajednicama i gospodarstvu. 

Vezane vijesti