U srcu zapadne Ukrajine nalazi se grad Korolevo, gdje je revolucionarna metoda datiranja temeljena na kozmičkim zrakama otkrila kameno oruđe, pomičući vremensku liniju ljudske prisutnosti u Europi na nevjerojatnih 1,4 milijuna godina. Otkriveni 1970-ih uz rijeku Tisu, u blizini ukrajinske granice s Mađarskom i Rumunjskom, ti primitivni alati sada su precizno datirani, bacajući svjetlo na ranu ljudsku ekspanziju tijekom međuledenih razdoblja u dalekoj povijesti.
Sloj sedimenta koji sadrži kameno oruđe postalo je kritično arheološko nalazište koje nudi uvid u migraciju Homo erectusa, vjerojatnog proizvođača pronađenog oruđa.
U Korolevu nisu pronađene kosti, samo kameno oruđe. Ali starost sugerira da je Homo erectus bio jedina moguća ljudska vrsta u to vrijeme, pojašnjava Roman Garba, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature.
Sama zora ljudske tehnologije
Homo erectus se pojavio prije otprilike 2 milijuna godina, prethodeći Homo sapiensu sa svojim manjim mozgom, ali sličnim proporcijama tijela.
Izrađeni u Oldowan stilu od vulkanskog kamena, pronađeni alati, poput sjeckalica i strugala, predstavljaju samu zoru ljudske tehnologije. Prethodno, najstariji poznati dokaz ljudske prisutnosti u Europi bio je s nalazišta u Španjolskoj, star 1,2 do 1,1 milijun godina. Nalazi iz Koroleva pokazuju da je Homo erectus vjerojatno ušao u Europu s istoka ili jugoistoka, vjerojatno migrirajući duž rijeke Dunav, kaže Garba.
Korolevo je do sada najsjevernija ispostava onoga za što pretpostavljamo da je Homo erectus i svjedočanstvo je neustrašivosti tog ljudskog pretka, kaže pak John Jansen, geoznanstvenik Češke akademije znanosti.
Uz pomoć kozmičkih zraka
Metoda datiranja korištena u navedenoj studiji uključivala je analizu radioaktivnog raspada sloja čestica u uzorcima oruđa, koje nastaje zbog konstantnog bombardiranja površine Zemlje kozmičkim zrakama.
Zemlja je neprestano bombardirana galaktičkim kozmičkim zrakama. Kada te zrake, uglavnom protoni i alfa čestice, prodru kroz Zemljinu atmosferu, stvaraju sekundarni pljusak čestica, neutrona i miona, koji prodiru u podzemlje, rekao je Mads Knudsen sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj, koautor navedene studije i geoznanstvenik. Te čestice reagiraju s mineralima u stijenama i proizvode radioaktivne nuklide, odnosno klasu atoma. Sediment je datiran na temelju omjera dva nuklida, zahvaljujući njihovoj različitoj brzini radioaktivnog raspada.
Novo poglavlje rane ljudske povijesti
Navedeno istraživanje otvara novo poglavlje u razumijevanju rane ljudske ekspanzije u Europu, budući da su pioniri Homo erectusa naišli na raznolik krajolik koji vrvi velikim sisavcima.
Pitanje nije 'ako', nego 'kada' ćemo pronaći mjesto slične ili starije ljudske povijesti negdje drugdje u Ukrajini, Rumunjskoj, Bugarskoj, odnosno Srbiji, poručio je na kraju Garba, izrazivši time optimizam glede otkrivanja još starijih dokaza o ljudskoj prisutnosti u Europi.
Izvor: Reuters
