Nije riječ samo o buri, iako ona jest specifična, nego o činjenici da prisustvo vjetra kod ljudi stvara pojačan osjećaj hladnoće, odnosno privid niže temperature nego to mjere termometri. Zašto je to tako?

Naše tijelo proizvodi toplinu. Neka uobičajena temperatura površine ljudskog tijela je oko 36.5 stupnjeva. Kad ona prijeđe 37, kažemo da imamo temperaturu. S druge strane, okolni zrak je u pravilu hladniji, u sobi oko 20, a zimi na otvorenom može biti i ispod nule. To znači da tijelo prema vani konstantno isijava toplinu. Pri mirnom vremenu tanki topliji sloj zraka oko tijela se dulje zadržava.

Ako smo izloženi vjetru, taj sloj zraka uz kožu vrlo brzo odlazi, pa konstantno trebamo dodatnu energiju za zagrijavanje, a receptori šalju poruku da nam je hladno. I zato je tako velika razlika u osjećaju kad puše vjetar.

Uzmimo za primjer Zagreb i Split danas. U 14 sati u Zagrebu je bilo oko -2 stupnja, a puhao je sjeveroistočnjak brzinom oko 16 kilometara na sat. Osjet hladnoće bio je -7. Istodobno u Splitu, temperatura je bila oko nule, ali je vjetar bio puno jači. Zbog jake bure, osjet hladnoće bio je oko -8, a uzmemo li u obzir olujne ili čak orkanske udare, osjećaj je mogao biti kao da je -11 po mirnom vremenu

Za razliku od ljudi, s biljkama to nije slučaj. Naime, njihova je temperatura u pravilu bliska temperaturi okolnog zraka, pa prisustvo vjetra ne čini razliku. No biljkama svakako zato smeta mraz i velika hladnoća, osobito ako se dogodi u proljeće, nakon zimskog mirovanja.

U idućem tjednu očekujemo postupno toplije vrijeme, ali sutra se još u nedjelju treba čuvati i vjetra i hladnoće.


 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr