Kakve veze ima salo na trbuhu i Alzheimerova bolest? Liječnici otkrili zanimljivu poveznicu

Nova studija povezuje visceralno ili trbušno salo nastalo u četrdesetim i pedesetim godinama života s kasnijom dijagnozom Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici ističu da krivac za to nije bilo kakva nakupljena masnoća.

Pojasnili su da je riječ o trbušnoj masnoći nakupljenoj duboko u abdomenu koja okružuje trbušne organe, a poznata je i kao visceralna masnoća te je treba razlikovati od one potkožne koja se nalazi neposredno ispod kože.

Prekretnica u borbi protiv sve raširenije bolesti: Novi lijekovi mogli bi ju dovesti u razinu s astmom ili dijabetesom

Istraživači koji su radili na ovoj studiji otkrili su da trbušna masnoća izaziva upalu koja može utjecati na mozak i biti preteča ranih stadija Alzheimerove bolesti desetljećima prije nego što se oni manifestiraju.

Već neko vrijeme znamo da s povećanjem obujma trbuha centri za pamćenje u mozgu postaju sve manji, rekao je dr. Richard Isaacson, neurolog na floridskom Institutu za neurodegenerativne bolesti koji proučava Alzheimerovu bolest, ali nije sudjelovao u studiji.

Istraživanje pokazuje neuroinflamatorni marker moždane slike koji prije nisam vidio. Snimka mozga ukazuje na to da se trbušno salo ili visceralna masnoća može povezati s disfunkcijom mozga kroz upalnu kaskadu.

Rezultati njihove studije predstavljeni su u studenom na godišnjoj konferenciji Radiološkog društva Sjeverne Amerike u Chicagu.

Muči vas ovaj problem? To bi mogao biti prvi znak sve raširenijih bolesti u starijoj dobi

Istraživači su proučavali stanje 54-vero kognitivno zdravih sudionika studije u dobi od 40 do 60 godina, čiji je prosječni indeks tjelesne mase (BMI) iznosio 32.

U onih s većim omjerom visceralnog i potkožnog masnog tkiva zamijećene su i više razine amiloidnog proteina (koji se povezuje s razvojem Alzheimerove bolesti) u dijelu mozga u kojemu se bolest manifestira kada se pojavi prvi put.

Čini se da je ta masnoća izazvala i upalu mozga, što je još jedan okidač za razvoj Alzheimerove bolesti.

Znanstvenici možda napokon dokučili ulogu ključnog hormona u opakoj bolesti mozga

Sve navedeno češće je uočeno u muškoj populaciji, a rjeđe u žena. Pokazalo se da su ta stanja bila povezana s promjenama u mozgu pacijenata punih 15 godina prije nego što su se pojavili najraniji simptomi Alzheimerove bolesti.

Istodobno treba istaknuti da se visceralna mast može izgubiti i da dobro reagira na promjene u prehrani, kao i na tjelesnu aktivnost, rekao je jedan od autora studije dr. Cyrus Raji, izvanredni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu.