Kina je ponovno nadmašila SAD, a ovaj put riječ je o broju kopnenih lansera interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM) koje posjeduje. Nova procjena razine kineskog nuklearnog arsenala sigurno neće umiriti rastuće zabrinutosti oko činjenice da Kina užurbano širi taj arsenal.
Odnosi između Kine i SAD-a su isto tako na vrlo niskim granama, nakon što je prošlog tjedna u američkom zračnom prostoru otkriven kineski nadzorni balon.
Nova procjena kineskih nuklearnih snaga
Podaci o kineskim lanserima ICBM stigli su u obliku kratkog pisma odborima za oružane snage američkog Kongresa i Senata. Autor pisma je general Anthony J. Cotton, zapovjednik Strateškog zapovjedništva SAD-a (STRATCOM), a navedenim institucijama poslano je 26. siječnja.
Cotton je u pismu ipak primijetio da američka vojska još uvijek nadmašuje Kinu u broju stvarnih ICBM i nuklearnih bojnih glava za opremanje projektila koje posjeduje.
Iako Cottonovo pismo ne daje pojedinosti, vojni stručnjaci su za The Wall Street Journal (WSJ), koji je bio među prvim medijima koji su izvijestili o navedenoj procjeni, rekli da povećanje broja lansera vjerojatno ima veze s novim naletom izgradnje lansirnih silosa u Kini.
Užurbana izgradnja raketnih silosa
Podsjetimo, godine 2021. satelitske slike koje je prikupio The New York Times pokazale su kineske napore u izgradnji jednog od tri polja silosa za ICBM-ove na kruto gorivo. Matt Korda i Hans Kristensen iz Federacije američkih znanstvenika koji su prvi to uočili nazvali su tu izgradnju najznačajnijim proširenjem kineskog nuklearnog arsenala ikad.
Pentagon procjenjuje da Kina trenutno ima približno 300 ICBM-ova u svojim raketnim snagama, uključujući one koje koriste fiksni i mobilni lanseri. Trenutno je poznato da se u kineskom inventaru nalaze četiri glavna tipa balističkih projektila.
Tipovi kineskih ICBM projektila
DF-4 je ušao u službu 1980. godine i riječ je o prenosivom projektilu na tekuće gorivo, s jednom nuklearnom bojnom glavom i dometom do 5500 kilometara.
DF-5 je ICBM na tekuće gorivo koji se lansira iz silosa i koji je ušao u službu 1981. godine. Domet mu iznosi oko 13.000 kilometara. Varijanta DF-5A nosi jednu bojnu glavu dok DF-5B nosi višestruke neovisno ciljane bojne glave, a Pentagon vjeruje da je i DF-5C trenutno u razvoju.
Treći na popisu je DF-31, projektil na čvrsto gorivo koji je ušao u službu 2006. godine, nosi jednu bojnu glavu i ima domet do 11.600 kilometara.
Tu je na kraju i DF-41, cestovni mobilni ICBM koji je prvi put testiran 2012. godine, ali tek treba službeno ući u operativnu upotrebu, unatoč tome što je zemlja već istražila sustav za lansiranje projektila na vlaku. DF-41 koristi čvrsto gorivo, može nositi do 10 bojevih glava i ima domet od oko 15.000 kilometara.
Kinezi prelaze na LOW doktrinu
Prema Pentagonovom izvješću o vojnoj moći Kine za 2022. godinu (CMPR), kineska polja lansirnih silosa kumulativno će sadržavati najmanje 300 novih ICBM silosa. Ovaj projekt namjerava povećati mirnodopsku spremnost nuklearnih snaga prelaskom na doktrinu lansiranja na upozorenje (LOW), stoji u navedenom izvješću.
LOW doktrina predstavlja strategiju koja omogućuje osvetničko lansiranje nuklearnog oružja kao odgovor na otkrivanje nadolazećeg neprijateljskog nuklearnog udara.
CMPR dalje navodi da su kineska silosna polja vjerojatno sposobna postaviti, i DF-31, i DF-41 tipove ICBM-ova. Pentagon vjeruje da su poboljšane varijante oba tipa projektila trenutno u izgradnji.
Prdviđanja za budućnost
U izvješću se predviđa da će Kina "vjerojatno imati zalihe od oko 1500 bojnih glava" do 2035. godine. Kina u tekućoj godini namjerava dovršiti sveukupnu modernizaciju svoje nacionalne obrane i oružanih snaga.
Isto tako, predviđa se da se Kina neće niti približiti američkom i ruskom novom START ograničenju od 1550 raspoređenih nuklearnih bojevih glava do 2035. godine. To znači da ne moraju paziti na eventualna ograničenja.
U konačnici je važno napomenuti da brojanje ICBM-ova jedan za jedan ne uzima u obzir i druge strateške sposobnosti, kojih SAD trenutno ima više od Kine.
SAD je još uvijek ispred Kine u pogledu balističkih projektila koji se lansiraju s podmornica i bombardera dugog dometa. Međutim, kao što pokazuju novi silosi, Kina aktivno radi na povećanju broja strateških sposobnosti koje čine ono što se pretvara u pravu nuklearnu trijadu te zemlje. To uključuje više vlastitih podmornica s nuklearnim balističkim projektilima i potencijalno nuklearno naoružanih bombardera. Isto tako, tu je i egzotično hipersonično kinesko oružje s nuklearnim mogućnostima, koje može kružiti oko Zemlje.
Izvor: The War Zone
