Indijka Alka Kamble mjesecima je 2017. godine imala zamućen vid, ali nije posjetila liječnika zbog dugih radnih sati i financijskih poteškoća.
Nisam si to mogla priuštiti, a niti sam imala vremena jer sam morala dugo raditi kako bih preživjela, objasnila je za Knowable Magazine.
Na kraju je vidjela letak za besplatnu oftalmološku ambulantu u blizini svog sela u indijskoj državi Maharashtra. Tamo su joj odmah preporučili operaciju mrene, uz objašnjenje da je njezin problem vjerojatno uzrokovan dugotrajnom izloženošću sunčevom zračenju. Nakon desetljeća rada bez naočala i zaštite, Kamble primjećuje da su se uvjeti rada na otvorenom dodatno pogoršali.
Vrućina je postala tako nepodnošljiva da poljoprivrednici teško mogu izdržati ni dva sata na polju tijekom ljeta, rekla je.
Od toplinskog udara do mrene
Mrena, koja zamagljuje očnu leću, pogađa oko 94 milijuna ljudi diljem svijeta. Iako starenje i genetika igraju ulogu, sve više se ukazuje i na rastuće temperature kao čimbenik. Godine 2024. zabilježili smo najvišu prosječnu temperaturu Zemljine površine dosad. Temperature koje dosegnu 40°C mogu izazvati toplinski udar koji narušava biološke sustave u tijelu.
Lucía Echevarría-Lucas, oftalmologinja iz bolnice La Axarquía u Malagi u Španjolskoj, objašnjava da toplinski udar slabi prirodnu obranu oka, dopuštajući štetnim reaktivnim kisikovim vrstama da oštete kristalne proteine u leći.
Formiraju se zamućenja koja vode do mrene, pojašnjava.
U desetogodišnjoj studiji provedenoj u južnoj Španjolskoj i koja je 2024. godine objavljena u časopisu Enviroments, Echevarría-Lucas i njezini kolege otkrili su dodatnih 370,8 slučajeva mrene na 100.000 ljudi za svaki porast maksimalne prosječne godišnje temperature za 1°C. Mrena se češće javljala i kod ljudi u dobi od 15 do 49 godina u poljoprivrednim regijama.
Klimatske promjene također povećavaju izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju.Echevarría-Lucas i José María Senciales González, geograf sa Sveučilišta u Malagi, objašnjavaju da suhi vjetrovi u područjima poput južne Kalifornije i španjolske Costa del Sol, uklanjaju vlagu iz zraka koja bi inače apsorbirala UV zrake. Echevarría-Lucas dodaje da UV zračenje stvara reaktivne kisikove vrste i oštećuje DNK stanica leće.
Upozorenja i savjeti stručnjaka
Utjecaj nije ograničen samo na mrenu. Yee Ling Wong, specijalizantica oftalmologije u britanskoj bolnici Manchester Royal Eye Hospital i koautorica istraživanja iz 2024. godine u časopisu Journal of Climate Change and Health, navodi da rast temperature povećava slučajeve keratitisa, pterigija i konjunktivitisa. Istraživanje iz 2023. provedeno u Ürümqiju u Kini povezalo je temperature iznad 28,7°C s 16-postotnim porastom rizika od konjunktivitisa.
Malik Kahook s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Colorado u SAD-u, upozorava da suše uzrokovane klimom pogoršavaju pothranjenost i prisiljavaju ljude na korištenje nesigurne vode, što povećava rizik od oštećenja vida.
Jesús Rodrigo Comino sa Sveučilišta u Granadi preporučuje UV-zaštitne sunčane naočale, kape s vizirom, kontaktne leće koje propuštaju kisik i prehranu bogatu hranjivim tvarima.
Sunčane naočale nude gotovo 38 posto više zaštite, kaže on.
Indijski Nacionalni program za kontrolu sljepoće pokrio je trošak na početku spomenute Kambleine operacije.
Nikada nisam shvatila da problem može postati tako ozbiljan zbog rada na poljima, rekla je na kraju Kamble.
