Zamjeni li se crveno meso u prehrani sitnom plavom ribom, poput inćuna, sardina ili haringa, do 2050. mogle bi se globalno smanjiti brojne bolesti i godišnje spasiti i do 750.000 ljudskih života, pokazali su rezultati studije koju je proveo tim japanskih i australskih znanstvenika.
Samo u Velikoj Britaniji smanjenje konzumacije crvenog mesa za 8 posto i njegova zamjena u prehrani sitnom ribom u sljedećih bi 26 godina mogla spriječiti 10 posto smrti od posljedica srčanih bolesti, kažu japanski i australski znanstvenici koji su proveli najveću analizu te vrste na temelju dostupnih podataka iz više od 130 zemalja svijeta.
Istraživanje je pokazalo i da bi se korist od takve prehrane najviše osjetila u siromašnijim zemljama svijeta.
Sitna plava riba bogata je hranjivim tvarima s niskim ugljičnim otiskom, premda ljudi konzumiraju tek oko 26 posto ulova.
Ostatak ulova, uključujući i znatnu količinu ulovljenu u morima zemalja suočenih s pothranjenošću i nesigurnošću hrane, pretvara se u riblje brašno i riblje ulje, kojima se prehranjuju skuplje uzgojene ribe poput lososa i pastrve.
Znanstvenici su odlučili istražiti bi li se zamjenom konzumacije crvenog mesa sitnom plavom ribom mogla smanjiti stopa bolesti među ljudima, što bi rezultiralo zdravijim načinom života i manjom smrtnošću.
Da bismo pridonijeli općem poboljšanju ljudskoga zdravlja, ali i zdravlju planeta, trebali bismo ograničiti konzumaciju crvenog mesa i okrenuti se zdravim i ekološki prihvatljivim namirnicama, objavili su u časopisu BMJ Global Health.
U usporedbi s crvenim mesom, plodovi mora ne samo da osiguravaju veće koncentracije esencijalnih hranjivih tvari, već sprečavaju i širenje nezaraznih bolesti povezanih s načinom prehrane.
Sitna plava riba bogata je omega-3 dugolančanim višestruko nezasićenim masnim kiselinama, čiji unos može spriječiti razvoj koronarnih bolesti, a obiluje i kalcijem i vitaminom B12.
Istraživači podsjećaju i da sitna plava riba ima najmanji ugljični otisak u usporedbi s bilo kojim drugim izvorom životinjske hrane.
Kronične su bolesti godine 2019. bile odgovorne za 70 posto svih smrtnih slučajeva u svijetu, a to se odnosilo na bolesti krvožilnog sustava, rak crijeva, dijabetes i moždani udar.
Tim znanstvenika je projicirao potrošnju crvenog mesa u narednim desetljećima u 137 zemalja svijeta, procijenivši dostupnost sitne plave ribe kao zamjene za crveno meso do 2050. pri čemu su korišteni povijesni podaci o ribolovu.
Ustanovili su da bi spomenuta zamjena prehrambenih navika mogla spriječiti između 500.000 do 750.000 smrtnih slučajeva na globalnoj razini do 2050. godine, osobito kada su u pitanju bolesti srca.
Priznaju da samo sitna plava riba nije dovoljna, kada je posrijedi zamjena u prehrani za sve crveno meso, no ukazali su na to da bi mogla biti alternativa koja obećava.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) podsjeća da je crveno meso poput govedine, janjetine i svinjetine sastavni dio zdrave prehrane.
No konzumiraju li se velike količine takvog mesa svakodnevno uz dodatak mesnih prerađevina poput šunke, slanine i soljene govedine, rezultat može biti povećan rizik od razvoja raka crijeva i brojnih drugih bolesti.
Istraživači su istaknuli da postoji potreba za ograničenjem potrošnje crvenog mesa koje izaziva i velike emisije stakleničkih plinova te potreba za prelaskom na zdravu i ekološki prihvatljivu hranu. Krajnji je cilj "smanjiti teret" kroničnih bolesti povezanih s prehranom u narednim desetljećima.
Smatraju i da bi trebalo osmisliti politike raspodjele ribljih zaliha u regijama u kojima je to najpotrebnije - Africi, dijelovima Azije, Latinske Amerike i Kariba kako bi se ograničio globalni teret bolesti.
