Umjetna inteligencija i različiti alati bazirani na ovoj tehnologiji trebali bi nam značajno olakšati obavljanje brojnih poslova i pomoći nam da te poslove obavljamo brže i učinkovitije. U to su se milijuni ljudi već uvjerili te mnogi više ne mogu zamisliti svoj život bez chatbotova koji će im olakšati ne samo poslovne, već i privatne zadatke.
No dok s jedne strane AI pomaže i ubrzava sve ono što radimo, posljedice njena korištenja mogu biti neočekivane i iznimno negativne. O opasnosti od otpuštanja i zamjene ljudi s tehnologijom pisali smo već više puta, a nova studija koja ukazuje na opasne posljedice korištenja AI-a odnosi se na učenike i studente koji su širokih ruku prihvatili ovu tehnologiju.
Ono što im je AI omogućila jest da neke stvari za koje se prije trebalo potruditi, zagrijati stolicu i zaposliti moždane vijuge, sada mogu napraviti samo s nekoliko promptova, odnosno upita chatbotovima baziranim na AI. Iako rezultati koje im AI napiše mogu biti itekako korisni te im AI alati čak mogu napisati i cijele radove, takav način rada dugoročno može biti iznimno štetan.
Narušeno kritičko razmišljanje i raspon pažnje
Kako je objasnila znanstvenica Susan Schneider iz Centra za budućnost razmišljanja, AI-a i društva sa Sveučilišta Florida, korištenja AI-a može utjecati na atrofiju mozga: Popričajte s bilo kojim profesorom humanističkih i društvenih znanosti i reći će vam da studenti koji samo upišu prompt i predaju svoje papire, ne uče. Kada se sami ne trude i AI obavlja zadatke umjesto njih, to negativno utječe na njihovo pamćenje i kritičko razmišljanje. Profesorica u srednjoj školi u Nashvilleu Murphy Kenefick također je naglasila nešto slično. U razgovoru s novinarima rekla je kako iz prve ruke svjedoči tome kako je AI narušila kritičko razmišljanje i raspon pažnje učenika.
Istraživanje koje je proveo MIT-ov Media Lab tako je pokazalo kako osobe koje svoje radove pišu uz pomoć ChatGPT-a pokazuju manje moždanih aktivnosti dok izvršavaju te zadatke i manje pamte, a tijekom procesa pisanja postaju sve ljeniji.
U istraživanje je grupa od 54 osobe podijeljena u tri skupine - jedna je pri pisanju četiri eseja koristila samo svoj mozak, druga se služila Googleom, dok je treća za pisanje koristila ChatGPT.
Najbolje su prošli oni koji koriste vlastiti mozak
Upravo je ta treća grupa koja se oslonila na AI pokazala najnižu razinu moždane angažiranosti tijekom pisanja te nižu razinu pažnje. Zanimljivo je kako su osobe koje su koristile ChatGPT na početku od AI-a tražili minimalnu pomoć, da bi se njihovo pisanje na kraju istraživanja pretvorilo u copy-paste cijelih pasusa koje je stvorio ovaj chatbot.
Najbolje je prošla, nije teško zaključiti, grupa koja je pri pisanju koristila samo svoj mozak. Osobe iz te grupe pokazale su povećanu aktivnost u dijelovima mozga povezanim s kreativnosti i pamćenjem te su pokazali veću posvećenost i zadovoljstvo svojim radom.
Ono što posebno ističu autori studije jest da se utjecaj prevelikog oslanjanja na umjetnu inteligenciju proteže i daleko izvan akademskog okruženja na širi kognitivni razvoj. Teško je zamisliti kako će djeca, učenici i studenti odustati od AI alata i možemo samo vjerovati da će ih koristiti sve više jer im daju upravo ono što mnogi i žele - brzo rješavanje zadatka, bez previše muke, a istraživanja poput ovog pokazuju kako bi zbog toga u budućnosti mogli imati velikih problema.
Izvor: NY Post
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
