Ljudi već stoljećima konzumiraju različite vrste alkohola. No znanstvenici su dosad vjerovali kako je namjerna konzumacija alkohola isključivo ljudska karakteristika.
Međutim, istraživanje objavljeno u časopisu Trends in Ecology & Evolution otkriva, kako i životinje zapravo vole konzumirati "alkohol".
Što to zapravo znači? Već su zabilježeni slučajevi u kojima su životinje konzumirale voće i žitarice koje su fermentirale i tako se opile etanolom, vrstom alkohola koja nastaje fermentacijom šećera. No smatralo se kako je do "opijanja" došlo slučajno. Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Exeteru bacilo je novo svjetlo na tu teoriju.
Naime, bihevioralna ekologinja Kimberly Hockings, viša autorica rada, otkrila je kako je etanol prisutan u gotovo svakom okolišu pa ga konzumira i većina životinja koje se hrane voćem.
Pojasnila je da voće, kako stari, u kombinaciji s kvascima u zraku i na samoj površini voća, pretvaraju šećer iz tih plodova u etanol. Razina alkohola je relativno niska, tek 1 do 2 posto, što je manje od razine alkohola koje se može pronaći u pivu. Ali za malu životinju ili pticu, to je dovoljno da se "opije".
Nije korisno biti pijan dok se penjete po drveću ili dok ste noću okruženi grabežljivcima - to je recept da se vaši geni ne prenose dalje, ističe koautor i profesor molekularne ekologije Matthew Carrigan s Fakulteta središnje Floride.
Dodaje kako životinje koje konzumiraju takvo voće i etanol, zapravo imaju suprotan problem od onog s kojim se susreću ljudi.
Za razliku od ljudi koji se žele opiti, ali zapravo ne žele kalorije - iz neljudske perspektive, životinje žele kalorije, ali ne i opijenost, pojašnjava Carrigan.
Stoga su neke životinje razvile gene koji im pomažu da razgrade etanol bez da se napiju. Tako mogu iskoristiti sve prednosti veoma zrelog voća punog šećera, a da pri tome ne ugroze vlastiti sigurnost jer su pod utjecajem alkohola. Druge koriste etanol kao svojevrsni dezificijens za svoj probavni sustav i kako bi spriječili da plijesan zarazi njihove jazbine unutar drveća.
S druge strane primati, poput čimpanza i kapucina, koji su društvene životinje, možda mogu dodatno profitirati od osjećaja "opijenosti".
To bi potencijalno moglo ponuditi prednosti, rekla je bihevioralna ekologinja i prva autorica Anna Bowland sa Sveučilišta Exeter. S kognitivne strane, iznesene su ideje da etanol može pokrenuti endorfinski i dopaminski sustav, što dovodi do osjećaja opuštenosti koji bi mogli imati koristi u smislu društvenosti.
A društveno "opijenje" moglo bi biti korisno za razumne zajednice: među našom granom primata, antropolozi vjeruju da je društveno opijanje pomoglo olakšati ili čak uzrokovati formiranje prvih gradova.
Široki eko-evolucijski pogled na upotrebu alkohola sugerira da etanol nije niti rijedak niti se jednostavno izbjegava. Može biti otrovan, ali i štititi od 'konkurentnih' organizama, a metaboličke prilagodbe na etanol mogu povećati resurse koji životinji daju kalorije. To nas navodi da preispitamo ekološku ulogu i evolucijski utjecaj etanola na prirodu, zaključuju na kraju u studiji.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
