Poslati bilo kakvu letjelicu u svemir, velik je pothvat. Ne samo da treba konstruirati letjelicu koja će izdržati sve moguće ekstremne uvjete, već i treba točno izračunati u kojem smjeru ju poslati kako bi ona tamo sigurno stigla.
Svemirska letjelica Rosetta (i misija Rosetta) lansirana je 2004. godine i tijekom svojih 12 godina, na Zemlju je poslala gomilu podataka i fotografija svemirskih tijela i planeta.
Jedna od glavnih komponentni misije bio je susret s kometom i praćenje njegove putanje oko Sunca, ali i slanje sonde koja je trebala sletjeti na površinu kometa i istražiti ga.
Tijekom 12 godina, misija je premašila očekivanja znanstvenika jer je otkrila brojne primitivne materijale na površini kometa koje je on "pokupio" na svom putu kroz svemir. Analizirajući te materijale, znanstvenici otključavaju tajne Sunčeva sustava.
Sonda Philaea koja se spustila na samu površinu kometa, na Zemlju je tijekom godina poslala nevjerojatne fotografije koje su dale potpuno nov uvid u površinu kometa.
Jedna od posljednjih fotografija koja je poslana natrag na Zemlju pokazuje upravo sondu Philaea na svom posljednjem počivalištu - površini kometa 67P.
Uz to što se na fotografiji vidi dio sonde, vidi se i kamena površina kometa, koja na prvi pogled izgleda kao da se nalazi negdje na Zemlji. Dok se ne pogleda bolje i vidi da na slici nema ni traga biljkama.
Zaista impresivno da su ljudi uspjeli "uhvatiti" komet i poslati natrag na Zemlju takve fotografije s njega.
