Delfini koji gube orijentaciju i nasukavaju se na morske obale mogli bi to činiti zbog neočekivanog uzroka, oštećenja njihovog mozga sličnog čovjekovoj Alzheimerovoj bolesti. U tom smislu provedena je studija na 20 običnih dupina (Tursiops truncatus) nasukanih u laguni Indian River na Floridi između 2010. i 2019. godine, otkrivajući povezanost između neurološkog propadanja mozga dupina i stresora iz okoliša.
Znanstvenici su sada otkrili da su dupini nasukani tijekom sezona cvata algi imali su vrlo visoke razine neurotoksina 2,4-DAB (diaminobutirične kiseline) u mozgu, 2900 puta veće nego dupini nasukani izvan sezone cvata. Cvjetanje cijanobakterija, sve češće u toplijim vodama, glavni je krivac za to, zaključili su.
Budući da se dupini smatraju ekološkim pokazateljima toksičnih izloženosti u morskim okolišima, postoje zabrinutosti zbog pitanja ljudskog zdravlja povezanih s cvatovima cijanobakterija, rekao je toksikolog David Davis sa Sveučilišta of Miami u SAD-u i jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Communication Biology, u članku objavljenom na web stranici Brain Chemistry Labs, američke neprofitne organizacije za istraživanja neurodegenerativnih bolesti.
Promjene mozga nalik Alzheimeru
Analize su otkrile promjene u ekspresiji gena i nakupine proteina tipične za Alzheimerovu bolest kod ljudi. Dok stariji dupini prirodno pokazuju sličnu neuropatologiju, štetni cvatovi algi, čini se, ubrzavaju te promjene.
Istovremenost promjena u mozgu nalik Alzheimerovoj bolesti i nakupljanja algalnih toksina kod dupina pruža jedinstvenu priliku za proučavanje kako ta dva događaja zajedno utječu na njihov mozak, pišu autori istraživanja.
Rizici za ekosustav i ljude
Toksični cvatovi utječu na mnoge morske vrste, s lančanim učincima prema ljudima kroz prehrambeni lanac. Prethodne studije o cijanobakterijama u cikadskim biljkama pokazale su da ovi neurotoksini opstaju i nakupljaju se, potencijalno doprinoseći neurodegeneraciji kod ljudi.
Iako vjerojatno postoji puno puteva do Alzheimerove bolesti, izloženost cijanobakterijama sve više se čini kao čimbenik rizika, zaključuje Davis.
Na koncu studija ističe kako se promjene u okolišu isprepliću s neurološkim promjenama u mozgu morskih organizama te da su stoga moguće i posljedice za ljudsko zdravlje.
