Mnoge ceste na sjeveru Kine okružene su drvećem Paulownia, poznatim kao 'drveće feniksa'. Usprkos uputama tamošnjih vlasti, lokalno stanovništvo pali velike količine lišća tih drveća, što pogoršava već lošu kvalitetu zraka. Samo u Pekingu, oko dva milijuna tona lišća i drugog bilja je svake godine zapaljeno.
Hongfang Ma i njene kolege na Qilu sveučilištu tehnologije tvrde da su pronašli rješenje za obilno paljene bilja na sjeveru Kine. Naime, oni namjeravaju pretvoriti lišće drveća u organske kondenzatore koji bi se mogli koristiti za pohranjivanje energije, čime bi se izbjeglo dodatno zagađivanje zraka.
Proces izrade organskih kondenzatora ispušta malu količinu ugljikovog dioksida, ali ta količina nije ni približno jednaka onoj koju ispušta paljenje velike količine biljnog otpada, objasnila je Caroline Burgess Clifford s Penn State sveučilišta. Pronalaženje bilo kakve koristi u otpadu je dobra stvar, dodala je.
Istraživači lišće očiste i, kada se ono osuši, samelju u fini prah. Taj prah razrijede u vodi te ga griju 12 sati nakon čega iz njega izvade pepeo i slične prljavštine, izvještava New Scientist.
Na kraju cijelog procesa ostaje samo crni prah pokriven porama. Zbog tih pora, mikropore imaju veliku površinu, što kondenzatorima omogućuje pohranjivanje veće količine naboja.
Pretvaranje biomase u kondenzatore, a i u funkcionalne dijelove ljudskih tijela, nije ništa novo, rekao je Fred Cannon s Penn State sveučilišta. I drugi su radili slične stvari, samo s drvetom ili ugljenom, rekao je.
Međutim, tijekom testiranja kondenzatori od lišća pokazali su da imaju karakteristike superkondenzatora, koji mnogo bolje pohranjuju naboj nego slični kondenzatori od ugljena.
Usprkos tome, Connon je skeptičan zato što bi prirodna raznolikost lišća mogla uzrokovati tešku komercijalizaciju ideje: Različito lišće nije toliko dosljedno kada su u pitanju njihove karakteristike, zbog čega bi se kondenzatori mogli znatno razlikovati.
