17,1 stupanj Celzijev ne zvuči vruće, ali tolika je u ponedjeljak bila prosječna temperatura planeta.
Planet su i veliki gradovi i pustinje i ledenjaci. Zbog toga imamo sve više ekstremnih anomalija. Jug SAD-a prži se na 45 stupnjeva.
Stvarno je kao u pećnici kad izađete van, rekla je Alice i Pheonixa.
U Pekingu prosječna temperatura za srpanj ne prelazi 30. Posljednjih 10-tak dana ide i iznad 35.
Stvarno je prevruće, i ako idem van, moram nositi masku za lice, šešir i odjeću za zaštitu od sunca. Sve je to neophodno, požalila se Kangning Ken Huang iz Kine.
U Urugvaju imaju najveću sušu u posljednjih 40-tak godina.
Šokira me, zvuči kao najava smrti: to je apsolutna suhoća, male životinje zalijepljene za stijene, sve mrtve, to je užasno, užasno, užasno, istaknula je Nahir Jorge.
Prošli mjesec u Velikoj Britaniji bio je najtopliji od kad traju mjerenja, a srpanj je već najtopliji tamo gdje je najhladnije - na južnom polu izmjereno je 8,7 stupnjeva.
Stiže i tropski El Nino koji je iza nas ostavio sušnu 2016.u i 2018.
Tu ne treba biti Nostradamus i nagađati što će dalje biti, mi očekujemo sve više i više toplih i vrućih i ekstremnih situacija i dana, objasnio je atmosferski fizičar na zagrebačkom PMF-u Branko Grisogono.
Zabrinjavajuće je pak što nema povratka. Svjetska meteorološka agencija procjenjuje da su šanse da u idućih pet godina imamo najtopliju godinu ikad čak 98 posto!
Vijest su komentirali i u hrvatskom gradu koji je sinonim za vrućinu - Kninu. Ako je u Kninu 40, nek bude svugdje 40 zašto nebi bilo, rekao je Božo koji se našalio da temperatura u Kninu neće porasti ako poraste svugdje.
Nije bilo okvakvih vrućina bilo je ljeti i bilo je kratko, ali bile su zime duge bilo je snijega, a sad ga nema, nastavio je Božo.
Kad je vani vruće - spas su klima-uređaji, no oni nas dovode do velikog paradoksa.
Procjenjuje se da će do 2050. svake sekunde u svijetu biti prodano 10 klima uređaja za što će biti potrebno dvije i pol tisuće gigavata dodatne energije koju je teško nadomjestiti obnovljivim izvorima.
U konačnici umjesto da okoliš zagađujemo manje kako ne bi bilo vruće - hlađenjem ćemo učiniti upravo suprotno.
Posljedice mogu biti goleme. Nestat će tisuće biljnih i životinjskih vrsta. Smanjuje se bioraznolikost, a temperatura mora, bolesti će se sasvim drugačije postaviti, dišne bolesti, srčane, hrana, upozorava Grisogono.
Svjetska politika i gospodarstvo još stignu ublažiti te posljedice, no planetarnog konsenuza oko konkretnih akcija - i dalje nema.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
