Milijuni ljudi pate od celijakije, autoimunog poremećaja izazvanog glutenom, skupinom proteina koja se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Čak i male količine glutena mogu izazvati ozbiljne probavne smetnje kod onih koji pate os spomenutog poremećaja. Jedini trenutni način liječenja je stroga bezglutenska dijeta, ali to je teško izvesti, a stručnjaci se slažu da je bezglutenska dijeta nedovoljna, kaže Elena Verdu, gastroenterologinja s kanadskog Sveučilišta McMasters.
Glavni uzrok celijakije leži u genetici. Otprilike 90 posto osoba s celijakijom ima gene koji kodiraju za HLA-DQ2.5, protein koji, zajedno s proteinom HLA-DQ8, igra ključnu ulogu u imunološkom odgovoru. Navedeni proteini predstavljaju fragmente glutena imunološkim stanicama, greškom izazivajući napad na samo tijelo. Međutim, ne razviju svi s ovim genima bolest. Karika koja nedostaje nalazi se u stanicama sluznice crijeva, koje otpuštaju enzime koji se vežu s peptidima glutena, čineći ih imunološkom sustavu prepoznatljivijima.
Kako bi istražio ovu vezu, međunarodni znanstveni tim predvođen spomenutim Sveučilištem McMasters proveo je studiju koristeći transgene miševe s ljudskim genima za HLA-DQ2.5. Znanstenici su ispitivali ekspresiju imunoloških kompleksa u crijevnim stanicama ljudi s celijakijom i ovih posebno uzgojenih miševa. Stvaranjem funkcionalnih modela crijeva, poznatih kao organoidi, promatrali su kako ti imunološki proteini reagiraju na upalne okidače i izloženost glutenu. Njihova studija objavljena je u časopisu Gastroenterology.
To nam je omogućilo da suzimo određeni uzrok i posljedicu i točno dokažemo da li se reakcija odvija i kako se to događa, kaže McMastersov biomedicinski inženjer Tohid Didar. Nalazi su otkrili da stanice koje oblažu crijeva nisu samo promatrači, već aktivni sudionici u procesu celijakije. Te stanice prezentiraju fragmente glutena imunološkim stanicama, na taj način pogoršavajući upalni odgovor.
Navedeno otkriće znanstvenika otvara nove puteve za moguće liječenje poremećaja celijakije. Razumijevanje interakcije između crijevnih bakterija, upalnih mikroba i imunoloških odgovora moglo bi dovesti do terapija koje ciljaju na specifična tkiva uključena u bolest, nudeći nadu milijunima koji bi jednog dana mogli uživati u glutenu, a da zbog toga ne snose posljedice.
Izvor: Science Alert
