Prije četiri milijarde godina, nekoliko stotina milijuna godina nakon što su formirani Zemlja i Mjesec, oba nebeska tijela bila su na udaru asteroida i drugog svemirskog kamenja.
Nedugo nakon formiranja Mjeseca na njemu je bio aktivni svijet s tektonskim kretanjem i vulkanskim erupcijama, od kojih su neke stvorile rijeke lave duge stotine kilometara, zaključak je do kojeg je nakon istraživanja došla NASA.
Prema studiji NASA-e, u periodu vulkanske aktivnosti sasvim je moguće da je Mjesec imao atmosferu, piše Popular mechanics.
Istraživači Debra H. Needhem iz NASA-e i David A. Kring iz Lunarnog i planetarnog instituta, proučavali su uzorke kamenja s Mjeseca prikupljene tijekom programa Apollo. Oni kažu da su dva posebno aktivna perioda – prije 3,8 i 3,5 milijardi godina, razvila relativno visoku atmosferu u usporedbi s današnjom, jedva primjetnom.
"Ovaj rad potpuno mijenja način na koji vidimo Mjesec – od bezračnog čvrstog tijela, do mjesta koje ima bogatiju atmosferu nego Mars danas", rekao je Kring.
Znanstvenici su mjerili sastav bazaltnih naslaga iz uzoraka koje su prikupili astronauti misija Apollo 15 i Apollo 17. To im je ujedno omogućilo da ispitaju kakvi su plinovi napuštali unutrašnjost Mjeseca tijekom tih vrućih razdoblja u njegovoj povijesti.
Ispostavilo se da je tijekom erupcija otpuštena i velika količina vodene pare, koja je najvećim dijelom vjerojatno izgubljena u svemiru, ali je sasvim moguće da se jedan dio zadržao na polovima.
Ova otkrića imaju značaj i za naša saznanja o Zemlji, jer je prema nekim pretpostavkama, Mjesec nekada bio dio naše planete, koji se odlomio tijekom jakog sudara s nekim drugim nebeskim tijelom.
Geološki materijal na Mjesecu netaknut je milijardama godina, što bi nam moglo pomoći da pronađemo odgovore na mnoga pitanja, između ostalih i na ono o porijeklu života.
