Hrvatska startup scena u posljednjih se nekoliko godina prilično razvila, a neki od startupova koji su potekli iz inkubatora i studentskih soba diljem zemlje, danas uspješno posluju na svjetskom tržištu.
No, mogu li istim putem krenuti i fintech tvrtke i startupovi? Upravo smo o tome, uoči fintech konferencije Shift Money, razgovarali s Nikolom Pavešićem, Hrvatom koji posljednjih godina živi u Japanu i radi u Nikkeiju, jednoj od najvećih svjetskih poslovnih novinskih kuća. Iako je pravnik po struci, Nikola već godinama uspješno pliva startup i poslovnim vodama, kako u Japanu, tako i diljem Azije.
FinTech sektor posljednjih godina raste strahovitom brzinom. Što možemo očekivati od njega u budućnosti?
Koliko god to bilo veliko pitanje, kad bi morali sažeti čcekivanja u par riječi, rekao bih: jako puno. Znam da se u Hrvatskoj, kao u mnogim drugim zapadnim zemljama situacija jako popravila s internet i mobilnim bankarstvom u zadnjih par godina i to su ti neki osnovni pomaci koje vidimo u razvijenim zemljama. Iako i tu ima još puno mjesta za napredak po pitanju usluga osiguranja, investicija, poreznih usluga, javnog financijskog sektora i slično. Ali zapravo najveći pomak je u zemljama u razvoju koje nisu imalu tu financijsko-bankarsku infrastrukturu prije. Tako u Kini skoro da ne postoji gotovina kao način plaćanja – WeChat, njihova verzija WhatsApp-a, je internet u malom, putem kojega se sve naručuje i plaća. Takva rješenja su puno naprednija nego bilo što što postoji na zapadu. Isto se događa u Jugoistočnoj Aziji s uslugama poput Grab-a koji je zapravo njihova verzija Ubera. Indija je napravila ogromne korake oko koncepta digitalnog identiteta i dostupnih open-source rješenja, gdje je sve krenulo od jako ambicioznih vladinih inicijativa koje su se realizirale u jako kratkom roku. Moramo shvatiti i da su takva trzišta puno zanimljivija u početku jer pričamo o tržištima od 100 miljuna pa sve do miljardu ljudi.
Sve češće možemo čitati o tome da ljudi umjesto gotovinom plaćaju putem aplikacija ili kartica. Hoće li gotovina napokon otići u povijest?
Upravo sam u Singapuru na najvećoj fintech konferenciji na svijetu i direktor za digitalne valute Kineske Narodne Banke rekao je da gotovina neće, vjerojatno, skroz otići u povijest, ali da oni nastoje od Kine napraviti, ne nužno cashless society, ali definitinvo cash-light society. Pitanje odlaska gotovine u povijest je samo stvar proširenosti, odnosno UX-a (user experience). Ako nam jednog dana uređaji u našim rukama omoguće da se krećemo i svugdje uspijemo platiti digitalnim putem, a pritom se osjećamo sigurno, zajamčena nam je privatnost i sl. onda sigurno gotovina ide u povijest – ali od toga smo još daleko. Vjerojatno desetljećima udaljeni.
Prije dvije godine kriptovalute su zaludile svijet. Danas je situacija nešto mirnija, ali to ne znači da su kriptovalute zaboravljene. Mislite li da one imaju budućnost?
Kriptovalute su donijele veliku revoluciju i uzburkali mnoga financijska mora s obzirom da njihovo tržište nije nikada bilo toliko veliko. Što se dogodilo jest da su neke vlade, tržišta i pojedinci profitirali na pomami i spekulaciji. Sad se tržište stabilizira i kriptovalute će definitivno ostati kao inovacija i definitivno kao nova fincijska sredstva. Uz to, primjene tehnologije koja stoji iz većine kriptovaluta – blockchain – se moze primjeniti u mnogim drugim industrijama.
Što bi se trebalo dogoditi da kriptovalute postanu široko prihvaćene u cijelom svijetu?
Treba nešto vremena, mnogo rada i malo edukacije. U jednom trenutku ako budemo koristili kriptovalute za platiti naše račune za vodu i struju i ako je proces jednostavniji, jeftiniji i sigurniji nego što je sada, svi ćemo ih koristiti. A do tad javni i privatni sektor moraju raditi jako puno jedni uz drugu da zaštite potrošače i osposobe infrastrukturu za nova rješenja i brze primjene.
Posljednjih godina živite i radite u Japanu. Možete li nam usporediti njihov fintech sektor i onaj u Hrvatskoj? Je li to uopće moguće? Koje su najveće razlike?
Japan je, u svakom pogledu pa tako i u tehnologiji, jako razvijena ali i disciplinirana i pomalo konzervativna zemlja. To znači da na prvu neće odmah prihvatiti nešto novo ali će se pobrinuti da odluče što je dobro, a što nije nakon razdoblja analize koje nije nužno najkraće moguće. Gotovina je još uvijek sveprisutna u Japanu, ali u zadnjih par godina su japanski regulatori, i pogotovo privatni sektor, shvatili da tu ima puno mjesta za napredak. Hrvatska je u nekim aspektima možda i malo naprednija, ali Japan je treća ekonomija na svijetu i ogromno tržište puno kapitala. Kad se tolika količina kapitala upregne, vide se rezultati. Tako da Japan sada smanjuje zaostatak za Kinom, Indijom ili SAD-om. To jednostavno nije utakmica u kojoj Hrvatska može samostalno igrati, ali Europska Unija je sigurno igrač za takve utakmice – sportskim rječnikom rečeno.
Imaju li hrvatski startupovi šanse na globalnom tržištu? Koje bi im, općenito govoreći, bile najveće prednosti i mane?
To sigurno imaju. Mi (Nikkei) smo u kao najveća svjetska poslovna novinska kuća dovodili dosta hrvatskih i regionalnih startupova na naše evente koje organiziramo zajedno s japanskom vladom i uvijek su jako dobro prolazili. Tako smo na Pioneers Asia eventu, od preko 900 startupova koji su se prijavili, izabrali dvanaest finalista iz Europe a od toga je bilo tri hrvatska startupa (jedan od gospodina Burazina koji organizira Shift konferenciju). U zadnje vrijeme su u Japanu bili i osvajali nagrade dečki iz STEMI-ja i, za financijski sektor jako vazni, Oradian. Oradian je posebno zanimljiv jer je velika većina njihovog tržišta u Aziji te su zbog toga osvojili nagrade i privukli na sebe mnogo paznje od velikih Japanskih tvrtki poput SBI Holdings-a.
Radite kao Head of Partnerships u Nikkeiju. Možete li nam pojasniti što to točno znači i čime se zapravo bavite, kad ne gostujete diljem svijeta?
Ja sam zadužen za to da Nikkei bude u toku događanja s trendovima u svijetu tehnologije od Silicijske doline pa preko Europe sve do Azije. Iz tog razloga organiziramo mnogo konferencija u Japanu gdje nam je cilj privući ono najbolje iz svijeta tehnologije i venture kapitala da otvorimo japansko tržište, ali i da isto educiramo o tome što se događa u ostatku svijeta. Radimo s najvećim japanskim tvrtkama i japanskom vladom ne bi li stvorili koaliciju jednog zdravog i profitabilnog ekosustava. Za to naravno treba puno vremena, još više rada i malo sreće.
Dolazite u Zagreb na Shift Money. Što očekujete i što posjetitelji mogu očekivati od panela na kojem sudjelujete?
Shift Money i slične konferencije su upravo ono što treba Hrvatskoj u ovom trenutku i jako mi je drago što gostujem po prvi puta. Hrvatska ima puno talenta, poduzetnih i sposobnih ljudi, ali fali kapitala i infrastrukture. Konferencije poput ove dovode strane eksperte koje mogu podijeliti dosta znanja, inspirirati startupove ali i podijeliti nešto nephodnog novca kroz investicije. Tim istim ekspertima se može prikazati koliko kvalitete i potencijala ima u Hrvatskoj jer oni mogu biti katalizator. Naime, potencijal bez realizacije ne znači ništa.
