Njemačka kompanija zapošljava u Hrvatskoj: Nude dobre plaće i radne uvjete te rad na najnovijim tehnologijama

Početni plan aconna je zaposliti 10 radnika u Zagrebu i 5 u Osijeku, dok je dugoročni plan zaposliti 40 razvojnih inženjera i 30 suradnika u proizvodnji.

Hrvoje Jurman Hrvoje Jurman | 15.09.2019. / 08:15

Direktori aconna Thomas Hollwedel i Miroslav Šimudvarac (Foto: aconno)

Miroslav Šimudvarac rođen je 1979. godine u Vukovaru i od malih nogu bio je očaran tehnologijom i elektronikom – od programiranja na računalima iz osamdesetih pa do lemljenja i slaganja jednostavnijih sklopova. Nažalost, kao i svim Vukovarcima, rat je promijenio njegovo djetinjstvo te je kao izbjeglica završio u Njemačkoj.

U Njemačkoj je nastavio s programiranjem i obrazovanjem u čijem je fokusu prvenstveno bila informatika te je nedugo nakon upisa na fakultet osnovao svoju prvu IT kompaniju Simvelop. Nakon toga pokrenuo je IoT kompaniju aconno, a na temelju dosadašnjeg odličnog iskustva rada s Hrvatima za koje kaže da su iznadprosječni radnici, odlučio se na otvaranje ureda i u Hrvatskoj. Početni plan aconna jest zaposliti 10 ljudi u Zagrebu i 5 u Osijeku, dok je dugoročni cilj zaposliti 40 razvojnih inženjera i 30 radnika u proizvodnji.

Razgovarali smo s Miroslavom o dolasku aconna u Hrvatsku, Hrvatima kao zaposlenicima te o perspektivi industrije interneta stvari.

aconno (Foto: aconno)   

Za početak, recite nam nešto o vama, djetinjstvu u Hrvatskoj, kao i razlozima odlaska u Njemačku. Kada se javio vaš interes za tehnologiju?

Rodio sam se u Vukovaru 1979., i od malih nogu se počeo baviti tehnologijom. Tata mi je kupio prvo ZX Spectrum, a malo kasnije i legendarni C64. Susjed Darko i ja znali smo provoditi dane s "prekucavanjem" programa te kasnije onda i pisanjem vlastitih. Fasciniralo nas je kako taj uređaj izvršava naredbe i kako se niz naredbi slaže u cijeli program.

U školi smo imali dopunsku nastavu programiranja koju je vodio jako dobar nastavnik i tu sam jako puno naučio. Osim programiranja od ranih dana sam volio i elektroniku. Tata me je naučio lemiti i slagati prve jednostavne sklopove. Danas u aconnu opet spajam ta dva svijeta, hardver i softver, izrađujući cijele sustave od početka.

Kad je 1991. počeo rat bili smo protjerani. Kako s djedove strane vučem njemačke korijene, završili smo kao izbjeglice u Njemačkoj. Tamo sam nastavio sa programiranjem, prvo na C64 a onda ubrzo i na PC-u.

Pohađao sam gimnaziju s tehničkim smjerom, koja je imala puno više informatičkih predmeta nego druge srednje škole. Nakon mature, kratko nakon upisa na fakultet, otvorio sam svoju prvu IT tvrtku Simvelop koja danas posluje u Düsseldorfu s 15 suradnika i razvija softverske sustave, većinom za mobilne telefone.

 Internet stvari

  aconno (Foto: aconno)

Kada je aconno osnovan i čime se sve bavi vaša kompanija? Koliko imate zaposlenika i kakvi su vam planovi za budućnost?

aconno je osnovan 2015. godine, dvije godine nakon razvoja prvih elektroničkih komponenti za koje je Simvelop bio zaslužan. Tada smo razvili prve sklopke, napisali prvi softver i testirali tržište. Uočili smo da je konkurencija vrlo mala tj. na nekim područjima i nepostojana. Mi se bavimo sustavima za IoT, izrađujemo elektroniku, senzore povezane Bluetooth Low Energyom, Lorom i Narrow Bandom, koji svoje informacije samostalno ili putem gatewaya ili aplikacija, koje također proizvodimo, šalje u oblak. Prodajemo gotove proizvode kao i one napravljene po narudžbi koji su izrađeni za posebne potrebe klijenata iz industrije, iz manjih firmi i startupova.

Naš tim sastoji se od sveukupno 10 osoba, s time da imamo i Simvelop s 15 ljudi u istom uredu, tako da sveukupno raspolažemo s 25 radnika za razvoj hardvera i softvera. Cilj nam je u svakom slučaju postati jedan od glavnih opskrbljivača IoT elektronike na tržištu. Naša se distribucija širi brzo, već sad distribuiramo proizvode u cijeli svijet, a naši se proizvodi koriste na svim kontinentima, u preko 35 zemalja. 

Možete li nabrojati neke klijente i što ste za njih radili?

Dosad smo radili za velike industrijske tvrtke kao sto su Vodafone, Siemens, SAP, Bosch kao i za puno manjih pogona i startupova. Za Vodafone smo razvili tracker, koji omogućava da korisnik pametnog telefona nađe svoje ključeve, bicikl, torbu – u koje je prethodno stavio mali pametni odašiljač. Za jedan startup smo napravili pametnu kocku za igranje društvenih igara koje se odvijaju na pametnom telefonu ili tabletu. S našim su prototipom potom tražili inesticiju i uspjeli osigurati za svoju firmu 1,7 milijuna eura, pomoću kojih su naravno bili napokon u stanju i ostvariti svoju ideju.

Digitalizacija donosi sa sobom itekako puno posla. Pomažemo industriji prikupiti podatke od (za sada) "ne pametnih" strojeva, pospješujemo procese u proizvodnji putem strojnog učenja, predviđamo kvarove na strojevima prije nego sto se dogode. Ušteda za industriju koja je rezultat naših inovacija se često kreće u znatnim iznosima.

  aconno (Foto: aconno)

Na temelju vašeg dosadašnjeg iskustva, gdje vidite najveću primjenu IoT-a? Kako će daljnji razvoj i implementacija 5G-a utjecati i na internet stvari?

Obećanje 5G-a, koje se treba još ostvariti, su velike brzine podataka i istodobno vrlo niske latencije. Automobilska industrija cilja na još veću autonomnost vozila. Izmjena podataka putem 5G-a bila bi dovoljno brza da omogući ostvarivanje sigurnije autonomne vožnje. Visoka brzina podataka kombinirana s niskom latencijom omogućuje upravljanje uređajima iz oblaka. Decentralizirano upravljanje uređajima rezultirat će boljim usklađivanjem procesa u proizvodnji, optimizacijom i uštedom sirovina, vremena i novaca

Hrvati su iznadprosječni radnici

Osim vaših hrvatskih korijena, koji su razlozi otvaranja ureda u Hrvatskoj? Koji su kratkoročni, a koji dugoročni planovi za Hrvatsku?

Za naš posao suradnici nisu samo najvažniji već i nezamjenjivi kapital, jer svaki naš zaposlenik pridonosi kvaliteti tima svojim jedinstvenim idejama. Kadar koji je nama potreban vrlo je tražen i time rijedak. U mojoj softverskoj firmi imali smo već nekoliko zaposlenika koji su došli s hrvatskih fakulteta i koji su se pokazali kao tehnički jedni od najboljih suradnika do sada.

U internacionalnoj su se usporedbi pokazali kao iznadprosječni. S obzirom da za aconno tražimo veliki broj vrhunskih programera, odlučili smo se za zapošljavanje u nekoliko ureda istovremeno, u Njemačkoj i Hrvatskoj, u gradovima u kojima smo znali da se nalaze najboljih hrvatski fakulteti informatike i elektrotehnike.

Imamo namjeru kratkoročno zaposliti 10 suradnika u Zagrebu, 5 u Osijeku. Dugoročno nam je u cilju uposliti 40 razvojnih inženjera i 30 suradnika u proizvodnji. aconno svoju elektroniku razvija u Njemačkoj, međutim kućišta, brtvilo, pakiranje i drugo već sada dolazi gotovo iz Hrvatske tako da za nas ima smisla da se programiranje i montaža također odvijaju tu.

aconno (Foto: aconno)

Kakva je vaše dosadašnje iskustvo sa zaposlenicima iz Hrvatske?

Ukratko, suradnja s Hrvatskom je uvijek bila izvrsna, inače se ne bi odlučili za ovaj korak. Hrvatska ima puno obrtnika koji se bave izgradnjom i proizvodnjom i kod kojih narudžbe nisu ograničene na velike brojeve komada. Suradnja s hrvatskim obrtnicima je dosad je bila besprijekorna, traženo smo dobivali na vrijeme u visokoj kvaliteti po pristupačnim cijenama.

Zaposlenici iz Hrvatske koji su do sada radili u našoj softverskoj firmi Simvelop u Njemačkoj su bez iznimke bili prvoklasni u svojem posao na projektima za Vodafone, Google te Facebook ostavljajući za sobom zadovoljne klijente. Naš probni softverski tim u Zagrebu, kojeg smo postavili u prostorije tvrtke troido prije osnivanje aconna, u zadnje je dvije godine odradio velike dijelove softverskog posla za naše najveće klijente. Komunikacija, kvaliteta rada i marljivost naših hrvatskih zaposlenika su neprestano bili na najvišem nivou.

Birokracija usporava posao

Kakav tip zaposlenika tražite, s kakvim znanjima? S obzirom na to kakva je potražnja za inženjerima i programerima, čime ih namjeravate privući i zadržati u aconnu?

Kadar koji tražimo zove se embedded inženjer ili razvojni inženjer ugradbenih računalnih sustava. To su znači apsolventi elektrotehnike i računalstva, koji znaju sastavljati elektronske pločice ili razvijati firmware u c/c++.

Mi nudimo, kao prvo, dobru plaću. Osim toga nudimo slobodnu raspodjelu radnog vremena, dobar work-life balans i razna doškolovanja. Svatko tko radi za nas ima mogućnost privremenog rada i na drugim aconno lokacijama – inženjeri iz Zagreba i Osijeka mogu raditi u Düsseldorfu i obrnuto. Međutim, jedna od najvažnijih stvari za mlade inženjere je to da radimo na projektima i tehnologijama koje su sada aktualne ili će to tek postati.

aconno je kao prva tvrtka na svijetu predstavio BLE 5 modul na basic Nordicovog SoC i kao prva firma u Hrvatskoj uspostavila komercijalnu Narrow Band konekciju. Kao jedan od predvodnika IoT-a radimo na uzbudljivim projektima koristeći najnoviju tehnologiju.

Jeste li, prilikom otvaranja ureda u Hrvatskoj, imali problema s "poznatom" hrvatskom birokracijom?

Dolazeći iz Njemačke, za koju svi inače misle da je jako birokratska zemlja, bio sam iznenađen koliko se ta birokracija da zakomplicirati. Silni štambilji i odlasci kod javnog bilježnika, koji su ovdje potrebni, u Njemačkoj nisu. Javni bilježnik je recimo osoba koju u Njemačkoj vrlo rijetko trebate, a većina birokracije se obavlja online.

U Hrvatskoj provedem dosta vremena hodanjem od institucije do institucije. Puno toga se još mora obavljati osobno i svugdje morate čekati. To naravno otežava i usporava posao. Međutim, čim se naviknete na birokraciju, - na to da morate čekati da se teta vrati iz pauze u nekom zavodu za koji do tog trenutka niste nikada čuli, sve ostalo ide kao po loju.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti