Proglašenjem dobitnika Nobelove nagrade u kategoriji medicine na Institutu Karolinska u Stockholmu počeo je tjedan u kojemu će biti objavljene nagrade i za fiziku (utorak), kemiju (srijeda), književnost (četvrtak) i mir (petak). Jedino se dobitnik Nobelove nagrade za mir objavljuje u Oslu.
Nobelova nagrada za ekonomiju bit će objavljena sljedeći ponedjeljak, iako se ne temelji na konačnoj oporuci donatora nagrade i izumitelja dinamita Alfreda Nobela (1833. - 1896.).
Nagrade će biti dodijeljene na godišnjicu Nobelove smrti 10. prosinca.
Prošle godine Nobelova nagrada za mediciju pripala je znanstvenicima Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu za otkriće staničnih receptora koje ljudi koriste za osjet temperature i dodira.
Nobelove nagrade prati novčani iznos od 10 milijuna švedskih kruna po kategoriji.
Svante Pääbo je projekt otkrivanja čitavog neandertalskog genoma, koji je dovršen 2010., proveo i u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.
Švedski antropolog i genetičar i jedan od osnivača paleogenetike, dopisni je član HAZU-a.
Svojim je znanstvenim radom dobro poznat i znanstvenoj zajednici i široj javnosti kao utemeljitelj novoga znanstvenog područja – molekularne arheologije – i kao jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske genetike čovjeka, navodi o njemu HAZU.
Sudjelovao je i u radu stručnih skupova u Hrvatskoj.
Metode izdvajanja i analize DNK iz paleontoloških i arheoloških ostataka koje je uveo u znanstvena istraživanja danas su međunarodni standard u tome području znanosti, navodi HAZU, a njegove metode omogućile su analiziranje čitavih genoma iz izumrlih organizama.
Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas - Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće - sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi, objavila je Nobelova skupština u ponedjeljak.
Njegovo je i senzacionalno otkriće ranije nepoznatog hominida Denisova. Pääbo je također otkrio da se genetski transfer dogodio s tih izumrlih hominida na homo sapiensa nakon migracije iz Afrike prije oko 70.000 godina, navela je skupština koja ističe da taj je drevni prijenos gena na današnje ljude važan danas i za fiziologiju primjerice u proučavanju toga kako naš imunosni sustav reagira na infekcije.
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
