Potražnja za vodom raste alarmantnom brzinom diljem svijeta, osobito u urbanim područjima, naglašavaju znanstvenici te tvrde da se neproporcionalna količina vode koju koriste najbogatiji u društvu mora smanjiti, kako bi se osigurala buduća potražnja
Prema izvješću Ujedinjenih naroda, 2,4 milijarde ljudi diljem svijeta koji žive u gradovima moglo bi se suočiti s nestašicom vode 2050. godine, što je ogroman porast u odnosu na 933 milijuna ljudi 2016. godine. Niz čimbenikaa uzrokuje eskalaciju tog problema, uključujući klimatske promjene i rastuće urbano stanovništvo.
Ozbiljne nestašice vode već se pojavljuju u nekim zemljama. U Cape Townu, garadu Južnoafričke Republike, suša između 2015. i 2018. godine dovela je do toga da su razine spremnika vode u gradu pale na samo 12,3 posto uobičajenih razina. Ljudima je rečeno da ograniče korištenje vode kako bi izbjegli dan kada će gradske zalihe nestati, koji se još naziva i "Nulti dan".
Slabo proučavano pitanje
Međutim, kako na potražnju za vodom utječe njezino neravnomjerno korištenje od strane različitih segmenata društva, pitanje je koje je slabo proučeno, ističe Elisa Savelli sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj. Kako bi doznali više baš o tom pitanju, Savelli i njezini kolege modelirali su korištenje vode u različitim socioekonomskim skupinama Cape Towna prije i tijekom suše. NJihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Nature Sustainability.
Te skupine su se temeljile na gradskom popisu stanovništva iz 2020. godine, koji je 1,4 posto stanovništva svrstao u elitu, 12,3 posto u više srednje građanstvo, 24,8 posto u niže srednje građanstvo, 40,5 posto u niže građanstvo i 21 posto u neformalno stanovništvo. Znanstvenici su zatim modelirali korištenje vode za pet skupina prema informacijama koje su prikupili o prosječnoj potrošnji u kućanstvu kroz intervjue i fokus grupe.
Prije suše, oni u elitnim i višim srednjim prihodovnim skupinama činili su procijenjenih 51 posto potrošnje vode u gradu, unatoč tome što su činili tek 13,7 posto gradskog stanovništva. Za usporedbu, utvrđeno je da oni s nižim primanjima i neformalni stanovnici, odnosno 61,5 posto gradskog stanovništva, koriste samo 27 posto gradske vode.
Treba se puniti bazene, zalijevati ekstravagantne vrtove...
Savelli, međutim, kaže da postoji nekoliko razloga zašto najbogatiji u Cape Townu troše toliko vode.
Mnogi ljudi imaju bazene, za koje je potrebno puno vode. Imaju i blistave vrtove koje treba redovito navodnjavati, pojašnjava švedska znanstvenica. Slični se obrasci vjerojatno pojavljuju i u drugim vrućim gradovima s visokim razinama nejednakosti, poput Barcelone u Španjolskoj, São Paula u Brazilu i Čennaija u Indiji, dodaje Savelli.
Tijekom suše u Cape Townu, njezin tim je otkrio da su sve socioekonomske skupine smanjile potrošnju vode, ali i da će oni s najnižim prihodima vjerojatnije imati problema s pristupom vodi za svoje osnovne potrebe, poput kuhanja, u usporedbi s onima s najvišim prihodima.
Bogatiji imaju i bolji pristup vodi
Vjerojatnije je da su bogatije skupine imale pristup privatnim izvorima vode, poput flaširane vode i privatnih bunara. Pretjerano korištenje ovih bunara može iscrpiti lokalne vodonosnike, odnosno podzemne slojeve vodonosnih stijena koje prenose vodu do izvora, što bi moglo pogoršati buduće suše, pojašnjava Savelli. Istraživanje je također pokazalo da ako klimatske promjene povećaju prosječnu temperaturu Cape Towna za 2 stupnja Celzija, to bi moglo dovesti do još većeg korištenja privatnih bunara od strane najbogatijih u društvu.
Treba promijeniti javnu politiku
Na temelju svih tih rezultata, kreatori politika više ne bi trebali samo analizirati korištenje vode za cjelokupno stanovništvo grada, ističe Savelli. Također bi trebali izbjegavati opća pravila o racioniranju vode koja mogu neproporcionalno utjecati na najugroženije ljude, kaže ona ali dodaje da nažalost vjerojatno nema jednostavnih rješenja za neravnomjernu upotrebu vode u gradovima.
U određenoj mjeri, da bismo riješili ovo pitanje, moramo kritizirati i osporavati političke i ekonomske sustave koji reguliraju sve naše živote, kaže Savelli.
Prekomjerna potrošnja vode najbogatijih, neodrživa je za globalne zalihe vode i treba je smanjiti, poručuje na kraju švedska znanstvenica.
Izvor: New Scientist
