Novo izvješće EU upozorilo: Pandemija je imala dosad neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih

U Hrvatskoj, više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo je da im se mentalno zdravlje pogoršalo.

Martina Čizmić | 10.10.2022. / 15:11 komentari
Slika nije dostupna (Foto: Zimo)

 Na Svjetski dan mentalnog zdravlja objavljeno je novo izvješće EU-a koje analizira način na koji su se europske zemlje suočile s izazovima prouzročenima pandemijom COVID-19 u pogledu mentalne i emocionalne dobrobiti mladih. Istraživanje je dio napora Europske komisije da poboljša mentalnu dobrobit i smanji stigmu povezanu s problemima mentalnog zdravlja.

tri vijesti o kojima se priča Žena spava u kravetu, ilustracija Za sve koji žive u gradovima Spavajte u mraku, zaštitite srce: Znanstvenici upozoravaju na skrivenu prijetnju Anatomski prikaz srca, ilustracija Istraživanje pokazalo Ova jednostavna svakodnevna hrana može potiho ojačati zdravlje vašeg srca Iznenađenje na ekranu, ilustracija Dobro čitajte što piše Oprez! Ugledate li ovo upozorenje na Gmailu, vjerojatno vas pokušavaju hakirati

Izvješće Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi. Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije.

Slika nije dostupna Digitalno piratstvo u padu: Mladi u Hrvatskoj sve se češće koriste legalnim izvorima za gledanje filmova i TV serija

Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih - mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice.

U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30% ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene. Tijekom istog razdoblja, 6% je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Oba su se postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021., pa je tako 40% izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13% je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020.

Izvješće ističe da je u Hrvatskoj više od polovice sudionika u nacionalnom istraživanju provedenom 2021. izjavilo da im se mentalno zdravlje pogoršalo.

No, provedena analiza pokazala je i da su europske zemlje zauzele proaktivan pristup rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije. Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja). U svih šest područja mjere je poduzelo ukupno šest zemalja, osam je zemalja uvelo mjere u četiri ili pet područja, a najviše njih, više od 10, interveniralo je u dva ili tri polja. Zemlje s ograničenim opsegom intervencija usredotočile su se na područja zdravstva, obrazovanja i, u manjoj mjeri, informiranja.

Slika nije dostupna Istraživanje UNICEF-a i Mreže mladih Hrvatske: Mladima su društvene mreže glavni izvor informacija, ali i uzrokuju manjak samopouzdanja i stres

Hrvatska je uvela mjere u tri od šest područja politika - skrb o mentalnom zdravlju, obrazovanje i informiranje o mogućim posljedicama pandemije na mentalno zdravlje mladih i dostupnim uslugama podrške.

Jedna od najčešćih mjera bila je jačanje psihološke podrške u školama povećanjem broja psihologa i savjetnika dostupnih učenicima te obučavanjem školskog osoblja, kako bi mogli prepoznati znakove duševne boli i pružiti stručnu pomoć. U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.

Svima nam je stalo do emocionalne dobrobiti naših mladih ljudi. Nakon pandemije i rata na europskom tlu ovo izvješće o mentalnom zdravlju mladih dolazi u iznimno važnom trenutku. Drago mi je vidjeti da zemlje članice EU-a ozbiljno shvaćaju ovaj izazov i da su uspostavile mjere za podršku mladim ljudima, posebno u školama. Ti napori moraju nastaviti mladim ljudima pružati priliku da napreduju, kako danas tako i u godinama koje su pred nama, a Komisija će uvijek biti tu kako bi pružila podršku, istaknula je Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel.

I anketa Flash Eurobarometer iz svibnja 2022. pokazala je da mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih. Europska komisija posvetila je 2022. godinu upravo njima u znak priznanja žrtve koju su podnijeli tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Slika nije dostupna Stručnjaci upozoravaju: Mladi više ne vide razliku između informacije koju prenosi medij ili bilo koji YouTuber ili influencer

Istaknimo također da poziv na povećanje svijesti o mentalnom zdravlju i lakši pristup stručnjacima u području psihičkog zdravlja čini trećinu glasovnih poruka koje su mladi u kategoriji „Zdravlje, dobrobit i sport” ostavili na posebnoj Glasovnoj platformi Europske komisije, namijenjenoj da oni kao budući lideri podijele svoja stajališta, brige i ideje te tako doprinesu oblikovanju EU-a.

Vezane vijesti